30. oktobar

30. oktobar

30/10/2017 Off By

1735. Rođen američki državnik Džon Adams, jedan od najistaknutijih boraca za američku nezavisnost, prvi potpredsednik i drugi predsednik SAD. Učestvovao u izradi nacrta Deklaracije o nezavisnosti 1776. Njegov sin Džon Kvinsi Adams bio šesti predsednik SAD.

–1751. Rođen Ričard Brinsli Šeridan, uz Goldsmita najznačajniji engleski dramatičar XVIII veka. Kao član britanskog parlamenta od 1780. do 1812. proslavio se kao sjajan orator.


 

 

 

 

 

–1762. Rođen francuski pisac Andre de Šenije, koji je u svom delu uskladio stare pesničke forme s novom osećajnošću, pa ga istoričari književnosti najčešće predstavljaju kao poslednjeg pesnika klasicizma i prvog romantičara. Pozdravljajući Francusku revoluciju Šenije se oštro suprotstavio jakobinskoj diktaturi, zbog čega je pogubljen na gijotini 1794.


1817. Simon Bolivar osnovao prvu nezavisnu vladu Venecuele.

–1821. – Rođen je Fjodor Mihailovič Dostojevski, velikan ruske i svetske realističke književnosti, verovatno jedan od najgenijalnijih duhova koje je dala svekolika književna istorija, tvorac dela čija je umetnička snaga do te mere impresivna da su mu se, hteli to ili ne, vraćali gotovo svi potonji literarni stvaraoci, a mnogi od njih, ne bez razloga, pred njim zanavek “bacali pero u trnje”. Čini se, štaviše, da nikada nijedan književnik nije u tolikoj meri uticao na literaturu jednog vremena kao Dostojevski na literaturu XX veka, tj. na modernu književnost. U njemu su, manje ili više, nedostižan uzor videli bezmalo svi romansijeri minulog veka. Rana dela Dostojevskog prožeta su odbranom otuđenja ljudske suštine “poniženih i uvređenih”, a insiprisana socijalnim tragedijama malih ljudi. Kao učesnik utopijsko-socijalnog kružoka M. V. Petraševskog, uhapšen je i osuđen najpre na smrt, da bi zatim, u poslednjem času, carskim ukazom bio pomilovan i proteran na deset godina izgnanstva u Sibir. Dela nastala na robiji dočaravaju tešku tragiku ljudi koji svoje psihološke krize rešavaju ubistvom ili pobunom protiv sredine sa kojom su se sukobili, da bi na kraju, bar naoko, našli izlaz u hrišćanskom smirenju, krotkosti i unutrašnjem usavršavanju. Dubina psihologije, poniranje u podsvest, traganje za korenima ljudske tragike u čoveku – glavne su karakteristike dela Dostojevskog i osnovna preokupacija modernog romana. Dela: “Bedni ljudi”, “Dvojnik”, “Gazdarica”, “Njetočka Nezvanova”, “Slabo srce”, “Pošten lopov”, “Bele noći”, “Poniženi i uvređeni”, “Zabeleške iz podzemlja”, “Zapisi iz mrtvog doma”, “Zločin i kazna”, “Kockar”, “Idiot”, “Zli dusi”, “Mladić”, “Krotka”, “Braća Karamazovi”


–1830. Umro crnogorski vladika Petar I Petrović Njegoš, koji je po dolasku na vlast 1782. doprineo razvoju crnogorske državnosti. 1796. doneo prvi zakon i ustanovio centralni sudski organ 1803. Predvodio Crnogorce u borbama protiv Turaka i Francuza, mirio zavađena plemena i trudio se da iskoreni krvnu osvetu.


1864. Potpisan Bečki mir kojim je Danska prinuđena da Pruskoj prepusti pokrajine Šlezvig, Holštajn i Lauenburg.

 

 

–1869. Izvođenjem alegorijske slike Đorđa Miletića “Posmrtna slava kneza Mihaila”, u Beogradu otvorena nova zgrada Narodnog pozorišta, izgrađena po projektu Aleksandra Bugarskog.


1905. Tokom Prve ruske revolucije ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov “Oktobarskim manifestom” ponudio šire biračko pravo, izabran parlament sa zakonodavnom vlašću i garanciju građanskih sloboda.

–1910. Umro švajcarski filantrop Žan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu i jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901.


1918. Slovačka proglasila odvajanje od Mađarske i ujedinjenjem s Češkom formirala Čehoslovačku, prvu državu stvorenu posle raspada Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu.

1918. Kapitulacijom Turske, koja je u Prvi svetski rat ušla 1914. na strani Centralnih sila, prestala da postoji Otomanska imperija.

1922. Dva dana posle “Marša na Rim” Benito Musolini formirao prvu fašističku vladu u Italiji.

1938. Milione Amerikanaca uhvatila panika, misleći da se radi o napadu Marsovaca na Zemlju, dok su na radiju CBS slušali radio-dramu, koju je prema noveli Herberta Džordža Velsa “Rat svetova” snimio Orson Vels.

1973. Pušten u saobraćaj most na Bosforu koji povezuje Evropu i Aziju.

1974. Nokautom nad Džordžom Formanom Muhamed Ali se u 32. godini vratio boksu.

1975. Princ Huan Karlos preuzeo vođstvo Španije od teško obolelog diktatora Fransiska Franka.

1975. Kod Praga se srušio avion DC9 jugoslovenske kompanije “Inex-Adria”, u kom je poginulo 75 putnika, čehoslovačkih turista koji su se vraćali sa letovanja na Jadranu.

1990. Kina objavila rezultate popisa stanovništva prema kom njena populacija 1,013 milijardi ljudi.

1995. S 50,6 odsto glasova “za” stanovnici Kvebeka izjasnili se na referendumu protiv nezavisnosti te kanadske provincije.

1998. Na osnovu sporazuma predstavnika Vojske Jugoslavije i NATO, potpisanog 15. oktobra, avioni NATO počeli misiju nadgledanja vazdušnog prostora Kosova pod nazivom “Orlovo oko”.

2000. Sudija Vrhovnog suda Španije, njegov telohranitelj i vožač ubijeni, još 35 osoba povređeno u eksploziji automobila-bombe u Madridu, za koju su osumnjičeni pripadnici baskijskog separatističkog pokreta ETA.

2001. Londonski klub poverilaca smanjio Jugoslaviji dug za 600 miliona dolara, sa 2,8 na 2,2 milijarde.