29. oktobar

29. oktobar

29/10/2017 Off By

 

 

–1321. Umro srpski kralj Stefan Milutin Nemanjić. Tokom njegove vladavine od 1282. Srbija proširila granice na severu i na jugu i doživela ekonomski i kulturni razvoj, postavljene osnove zakonodavstva i državne uprave. Podigao i obnovio više crkava i manastira.


1507. Rođen španski vojskovođa Fernando Alvares de Toledo, vojvoda od Albe. Kao namesnik Holandije sprovodio teror nad protivnicima španske krune, tokom kog je pogubljeno 18.000 ljudi. Preko svoje špijunske mreže podsticao progone protestanata u Francuskoj za vreme Katarine Mediči.

1814. Prvi parni ratni brod “Fulton”, koji je konstruisao Robert Fulton, porinut u njujorškoj luci.

1881. U Japanu osnovana prva nacionalna politička stranka.

1888. U Carigradu potpisana Konvencija o Sueckom kanalu, prema kojoj “kanal treba da bude slobodan i otvoren, za vreme rata i u vreme mira, za sve trgovačke i ratne brodove, bez obzira na razlike u zastavama”.

–1889. Umro ruski pisac, književni kritičar i revolucionar Nikolaj Gavrilovič Černiševski. Njegovo političko delovanje u carskoj Rusiji prekinuto progonstvom u Sibir. Zalagao se za to da književnost bude oruđe društvene kritike, a u delu “Šta da se radi” izneo socijalističko-utopijske poglede na društvo.


1897. Rođen nemački nacistički političar Jozef Gebels, ministar prosvete i propagande nacističke Nemačke, jedan od inspiratora antisemitskog terora. Iz straha pred odgovornošću za nacističke zločine izvršio samoubistvo s celom svojom porodicom u poslednjim časovima pred pad Berlina u Drugom svetskom ratu.

–1910. Rođen engleski filozof Džuls Alfred Ejer, čija se knjiga “Jezik, istina i logika” smatra manifestom logičkog pozitivizma.


 

 

–1911. Umro Džozef Pulicer, američki novinski magnat, jedan od začetnika “žute štampe”, iz čije se fondacije svake godine dodeljuje “Pulicerova nagrada” za novinarstvo, karikaturu, američku istoriju, poeziju, dramu, roman i muziku.


1918. Hrvatski sabor posle raspada Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu proglasio raskid državno-pravnog odnosa s Habsburškom monarhijom i proglasio pristupanje Hrvatske Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

1923. Turska proglašena republikom, a general Mustafa Kemal postao prvi predsednik.

1929. Krah Njujorške berze, poznat kao “crni utorak”, označio početak velike krize koja je uzdrmala temelje američke privrede, a kasnije se proširila na ceo svet. Industrijska proizvodnja pala u razvijenim zemljama na nivo sa početka veka, a bez posla ostalo 26 miliona ljudi.

1950. Umro švedski kralj Gustav V, koji je tokom vladavine od 1907. osigurao neutralan status Švedske u oba svetska rata.

1956. Dva dana uoči francusko-britanskog napada na Egipat izraelska vojska napala poluostrvo Sinaj.

1964. Ujedinjena Republika Tanganjika, Zanzibar i Pemba promenila naziv u Tanzanija.

1996. U Beču održana aukcija oko 8.000 slika, skulptura i ostalih umetničkih dela koja su od austrijskih Jevreja u Drugom svetskom ratu oteli austrijski i nemački nacisti. Prihod dodeljen ljudima koji su preživeli holokaust.

1998. Komisija za istinu Južne Afrike predala izveštaj predsedniku Nelsonu Mendeli u kom su bivši predsednik Bota, Mendelina bivša supruga Vini, Butelezi i Afrički nacionalni kongres optuženi za kršenje ljudskih prava.

1998. Veteran američke astronautike Džon Glen u 77. godini spejs-šatlom “Diskaveri” ponovo poleteo u kosmos, 36 godina posle svoje prve kosmičke misije.

1999. Iranski predsednik Muhamed Katami završio posetu Parizu, prvu od 1979, a tokom koje je apelovao na globalnu toleranciju i bolje povezivanje sa Zapadom.

2000. Više od 30.000 ljudi demonstriralo protiv neonacista u nemačkom gradu Diseldorfu.

2001. Japan usvojio kontroverzan zakon koji dozvoljava japanskim oružanim snagama, prvi put posle Drugog svetskog rata, da budu angažovane u inostranstvu kao podrška američkim napadima u Avganistanu.

2001. Pod pritiskom pakistanskog predsednika zatvoreno 12 pripadnika Islamskog militarističkog pokreta radi istrage o oružanom napadu na jednu hrišćansku crkvu, u kom je ubijeno 16 osoba.