29. DECEMBAR

29/12/2014 Off By

dobrica<<<1921. – Rođen je srpski pisac Dobrosav (Dobrica) Ćosić, prvipredsednik Savezne Republike Jugoslavije od juna 1992. Smenjen je u junu 1993, na inicijativu Srpske radikalne stranke. Bio je istaknuti član Saveza komunista Srbije do maja 1968, kada je dosao u sukob sa politkom SKJ po nacionalnom pitanju. Pobornik ideje o ugroženosti Srba u jugoslovenskoj federaciji, krajem 80-ih dao je podsticaj nacionalističkoj politici srpskog lidera Slobodana Miloševića. Smatra se jednim od najvećih srpskih pisaca druge polovine 20. veka (“Deobe”, “Koreni, “Vreme smrti”, “Otpadnik, “Vernik”, “Stvarno i moguće”.


1170. – Nadbiskup Tomas Beket (Thomas Becket) ubijen je po nalogu engleskog kralja Henrija (Henry) II pred oltarom Kenterberijske katedrale. Ranije blizak kraljev prijatelj i kancelar do izbora za nadbiskupa 1162, usprotivio se nameri Henrija II da ograniči crkvenu vlast i odbio da položi zakletvu na kraljeva “Klarendonska pravila” o odnosima crkve i države. Papa Aleksandar III proglasio ga je 1173. svecem.
1691. – Umro je engleski hemičar i fizičar Robert Bojl (Boyle), koji je prvi uočio razliku između hemijskih elemenata i spojeva i postavio zakon o odnosu pritiska i zapremine. Izolovao je metil alkohol i aceton.
1721. – Francuzi su okupirali ostrvo Mauricijus u Indijskom okeanu. Ostrvo je 1810. potpalo pod britansku vlast, a nezavisnost je steklo 1968.
1800. – Rođen je američki pronalazač Čarls Gudjer (Charles Goodyear), koji je 1839. otkrio proces vulkanizacije kaučuka. Njegov izum dorineo je brzom razvoju industrije gume, posebno prozvodnji automobilskih guma.
1809. – Rođen je Vilijam Juart Gledston (William Enjart Gladstone), četiri puta premijer Velike Britanije između 1868. i 1894. Poznat po političkim i socijalnim reformama, smatra se jednim od najvećih britanskih državnika. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i 1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu.
1825. – Umro je francuski slikar Žak Luj David (Jac Lues Louis), osnivač i glavni predstavnik klasicizma, član Konventa i dvorski slikar Napoleona I (“Zakletva Horacija”, “Napoleonovo krunisanje”, “Porodica Žerar”, “Ubijeni Mara”, “Gospođa Rekamje”).
1835. – Umro je Filip Višnjić, slepi pesnik-guslar, Srbin iz Bosne, koji je opevao sve značajnije događaje iz Prvog srpskog ustanka. Vuk Karadžić je 1815. zapisao mnoge njegove pesme, među kojima su najpoznatije “Početak bune na dahije” i “Boj na Mišaru”.
1865. – U Bombaju je rođen engleski pisac Rađard Kipling (Rudyard), majstor kratkih priča u kojima je prikazao život u Indiji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1907. (“Knjiga o džungli”, “Hrabri kapetan”, “Kim”, “Priče za decu”…).
1868. – Umro je norveški državnik Trigve Li (Trygve Lie), prvi generalni sekretar UN, od 1946. do 1952. Pre Drugog svetskog rata bio je sekretar Socijalističke partije Norveške i ministar pravosuđa, a posle nemačke invazije na Norvešku 1940. šef diplomatije u izbegličkoj vladi u Londonu.
1876. – Rođen je katalonski violončelista i dirigent Pablo Kazals (Casals), koji je otvorio novu epohu u sviranju violončela. Napustio je Španiju kada je Franko došao na vlast i do smrti 1973. živeo je u Francuskoj i Porto Riku.
1890. – Američki vojnici su kod “Ranjenog kolena” u Južnoj Dakoti masakrirali više od 200 Indijanaca iz plemena Sijuks, među kojima je bio veliki broj žena i dece.
1911. – Revolucionarna privremena skupština je za prvog predsednika Kine izabrala Sun Jat Sena (Yat), čime je posle više od tri milenujuma ukinuta monarhija.
1914. – Počela je bitka kod Sarikamisa u Prvom svetskom ratu ukojoj je, mnogo slabija ruska vojska, nanela težak poraz turskoj armiji. Turci su izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.
1921. – Rođen je srpski pisac Dobrosav (Dobrica) Ćosić, prvipredsednik Savezne Republike Jugoslavije od juna 1992. Smenjen je u junu 1993, na inicijativu Srpske radikalne stranke. Bio je istaknuti član Saveza komunista Srbije do maja 1968, kada je dosao u sukob sa politkom SKJ po nacionalnom pitanju. Pobornik ideje o ugroženosti Srba u jugoslovenskoj federaciji, krajem 80-ih dao je podsticaj nacionalističkoj politici srpskog lidera Slobodana Miloševića. Smatra se jednim od najvećih srpskih pisaca druge polovine 20. veka (“Deobe”, “Koreni, “Vreme smrti”, “Otpadnik, “Vernik”, “Stvarno i moguće”.
1922. – Zvanično je osnovan SSSR (Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika), stvaranjem konfederacije Rusije, Belorusije, Ukrajine i Transkavkaske Federacije.
1933. – Pripadnik rumunske organizacije “Gvozdena garda” ubio je premijera Jona Duku (Ion Duca). Na mesto premijera došao je profašista George Tartaresku (Tartarescu), koji je potom Rumuniju približio silama Osovine.
1940. – Nemačko vazduhoplovstvo izvelo je najteže bombardovanjeLondona u Drugom svetskom ratu, koje je britanskoj prestonici nanelo najveća razaranja od “velikog požara” 1666. kada su uništene četiri petine grada.
1944. – Umro je francuski pisac i muzikolog Romen Rolan (Romain Rolland), kosmopolit, pacifista, često nazivan francuskim Tolstojem i savešću svoga vremena. Njegov književni opus sadrži 75 knjiga iz različitih oblasti, a najpoznatiji su romani “Žan Kristof”, “Kola Brenjan” i romansirane biografije. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1915.
1944. – Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u Budimpeštu.
1981. – Umro je hrvatski književnik Miroslav Krleža, jedna od najznačajnijih ličnosti u kulturno-književnim zbivanjima 20. veka na jugoslovenskom prostoru. Od 1950. bio je na čelu Jugoslovenskog leksikografskog zavoda i glavni i odgovorni urednik Enciklopedije Jugoslavije. Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovetke, drame i eseje (“Hrvatski bog Mars”, “Povratak Filipa Latinovića”, Gospoda Glembajevi”, “U agoniji”).
1989. – Parlament Čehoslovačke izabrao je za šefa države češkog pisca Vaclava Havela, dugogodišnjeg disidenta pod komunističkim režimom, koji je kao “državni neprijatelj” proveo pet godina u zatvoru. Havel je nasledio Gustava Husaka koji je prethodno pod pritiskom javnosti podneo ostavku.
1992. – Savezna skupština izglasala je nepoverenje prvoj vladi SR Jugoslavije i smenila sa mesta premijera srpskog biznismena iz SAD Milana Panića. Za vršioca dužnosti premijera imenovan je potpredsednik vlade Radoje Kontić. Smenjivanje Panića usledilo je nakon njegovih sukoba s predsednikom Srbije Slobodanom Miloševićem oko sprovođenja mirovne politike prema bivšim jugoslovenskim republikama.
1993. – Izrael i Vatikan su, posle dva milenijuma uglavnom neprijateljskih odnosa rimokatoličke crkve i Jevreja, potpisali sporazum o međusobnom priznavanju i uspostavljanju punih diplomatskih odnosa.
1996. – Vlada Gvatemale i vođe gerilskog pokreta su potpisali sporazum kojim je posle 36 godina zvanično okončan poslednji i najduži građanski rat u Centralnoj Americi.
1999. – U nevremenu koje je zahvatilo više evropskih zemaljaživot je izgubilo oko 130 ljudi.
2000. – Ruski ministar odbrane Igor Sergejev potpisao je dokumentkojim se dozvoljava obuka iranskih oficira u Rusiji.
2000. – General Omar el-Bašir izabran je po drugi put za predsednika Sudana i obećao da će nastaviti napore za uspostavljenje mira u zemlji u kojoj je oko dva miliona ljudi poginulo u sukobima u građanskom ratu ili umrlo od gladi. El-Bašir je došao na vlast državnim udarom 1989, a pobedio je na izborima 1995. godine.
2001. – U Kabulu su po prvi put patrolirale avganistanske ibritanske trupe, što je bila proba za mirovne operacije.
2001. – Oko 300 ljudi je poginulo, a najmanje 120 je povređeno u požaru koji je izbio od varnica vatrometa u trgovinskom centru u Limi, glavnom gradu Perua.
2002. – Predsedniku Srbije Milanu Milutinoviću istekao je mandat. Funkciju vršioca dužnosti predsednika Srbije preuzela je predsednica Skupštine Srbije Nataša Mićić.
2003. – Bivši predsedik Kambodže i lider Crvenih kmera Kije Sampan, jedan od glavnih pristalica Pola Pota, priznao je da su tokom njihove vladavine (1975-1979) u Kambodži počinjeni zločini i masakri. Za vreme tog režima poginulo je oko 1.700.000 građana Kambodže, od kojih su mnogi pogubljeni, a veliki broj njih umro je od gladi i bolesti.
2004. – U požaru u diskoteci u Buenos Ajresu (Argentina) poginuloje 175 osoba, a 619 je povređeno.<


NA DANAŠNJI DAN

.

28. DECEMBAR

18437958

<<<1895. – U pariskom restoranu “Gran kafe” braća Luj i Ogist Limijer (Louis, Auguste Lumiere) organizovali su prvu filmsku projekciju. Prikazani su kratki filmovi o izlasku radnika iz fabrike, železničkoj stanici s putnicima i vozom koji juri. Ovaj datum uzima se kao dan rođenja kinematografije. 1836. – Španija je priznala nezavisnost Meksika, kojeg su španski konkvistadori osvojili 1526, razorivši državu Asteka. 1856. – Rođen je američki državnik Vudro Vilson (Woodronj Njilson), predsednik SAD od 1912. do 1920. Nakon bezuspešnih pokušaja

 

 

27. DECEMBAR

Marlene-Dietrich

<<<1901. – Rođena je nemačka glumica Marlen Ditrih (Marlene Dietrich).   1571. – Rođen je Johan Kepler (Johannes Kepler), nemački astronom koji je prvi ustanovio da planete kruže oko Sunca. 1831. – Jedrenjak ‘Bigl’ (HMS Beagle), je ispovio iz luke na put oko sveta. U posadi je bio i Čarls Darvin (Charles Darwin) engleski prirodnjak koji će na tom putu postaviti osnove svojoj teoriji o evoluciji biljnih i životinjskih vrsta u prirodi. 1901. – Rođena je nemačka glumica Marlen Ditrih

26. DECEMBAR

mao

<<<1893. – Rođen Mao Ce-tung, kineski komunistički vođa, osnovao kinesku komunističku partiju 1921. godine. 1898. – Pjer i Marija Kiri, rođena Sklodowska, (Pierre & Marie Curie) otkrili su radioaktivni element Radium (Ra). 1906. – Prvi igrani film napravljen u Australiji. 1972. – Umro je Hari Truman (Harry), predsednik SAD 1945-53. Za predsednika je izabran nakon smrti Frenklina Rozevelta (Franklin Roosevelt). Učesnik je Potsdamske konferencije, a avgusta 1945, po njegovom nalogu na Japan je bačena atomska bomba. Godine 1947. uveo je

 

25. DECEMBAR

caplin

<<<1977. – Umro je poznati glumac nemih filmova, režiser i producent, Čarli Čaplin (Charles Chaplin) u 88 godini, u svojoj kući u Švajcarskoj. 1642. – Rođen je Isak Njutn (Isacc Newton) engleski naučnik, poznat po svojoj formulaciji zakona mehanike (Njutnovi zakoni kretanja). Njegova teorija gravitacije smatra se jednim od najvećih dostignuća ljudskog uma. Značajna su i njegova otkrića na području matematike, optike, mehanike i astronomije. Epohalnim delom smatra se njegov rad “Matematički principi filozofije prirode”.