18. septembar

18. septembar

18/09/2017 Off By

–1502. – Španci italijanskog porijekla Kristofer Kolumbo stigli su u Kostariku na četvrtom i poslednjem putovanju u Novi svet.


 

 

–1709. – Rođen je engleski pisac i leksikograf Semjuel Džonson, čiji je “Rečnik engleskog jezika” iz 1755. više od veka važio za najautoritativniji na engleskom govornom području. Ostali radovi: pesma “Suština ljudskih želja”, tragedija “Irene”, knjiga kritike “Životi pesnika”.


1739. Beogradski rat je okončao rat koji je počeo 1737. godine između Otomanskog carstva i Austrije, koja je bila potisnuta sa Balkana. Srbija je ponovo postala deo Otomanskog carstva, a Austrija je prisiljena da Turcima vrati i Malu Vlašku i delove Bosne koje je dobila Požarevačkim mirom 1718.

1759. – Francuzi posle vojnog poraza morali da prepuste Britancima provinciju Kvebek u Kanadi, a u poslednjoj bici poginula su oba komandanta – Britanac Džejms Volf i Francuz Luj Monkalm.

1810 – Porast španskog kolonijalnog autoriteta pod rukovodstvom Bernarda O'Igina, drugog čileanskog diktatora od 1817. do 1823. godine, započeo je u Čileu.

–1819 – Rođen je francuski fizičar Gen Bernar Leon Fuko, koji je sa Armanom Ipolomom Luom Fizomom izmerio brzinu svetlosti. Ogledom sa klatnom / Fukoovo eksperiment / dokazao je obrtanje Zemlje, pronašao je žiroskop, usavršio teleskop, otkrio vrtložno-vihorni struje u metalnim masama / Fuko struje /.


1851. – pojavio se prvi broj “Nev Iork Timesa”, dnevnik koji je osnovao Henri Dervis Rejmond.

 

–1905. – Rođena švedska filmska glumica Greta Luiza Gustafson, poznata kao Greta Garbo, najpopularnija zvezda svetskog filma, koja je slavu stekla filmovima snimljenim u SAD. Spontana i vrlo inteligentna, bila je simbol ženstvenosti i odigrala između 1921. i 1941. godine, kada je odlučila da se povuče. Filmovi: “Poljubac”, “Mata Hari”, “Ana Kristi”, “Kraljica Kristina”, “Ana Karenjina”, “Dama s kamelijama”, “Marija Valevska”.


1911. – Umro je ruski premijer Petar Arkadijevič Stolipin, šef vlade od 1906, koji je ekonomskim reformama preporodio rusku privredu i istovremeno veoma oštrim metodama suzbijao boljševike. Smrt je rezultat rane četiri dana ranije u atentatu na kijevskom teatru. Posebno je ubrzala razvoj poljoprivrede kroz agrarnu reformu, zahvaljujući kojoj je zemlja proizvela neiskorišćene suficite hrane.

1931. – Japan započeo rat sa Kinom napadom na Mandžuriju / sjeveroistočna Kina / i ubrzo je okupirao, a 3. marta 1932. je proglasio mandžurski “nezavisnost” / carevina Mandžukuo /.

1934. – SSSR je ušao u Društvo naroda.

–1961. – U avionskoj nesreći iznad Severne Rodezije, pod okolnostima koje nisu rasvetljene, poginuo je švedski diplomata, generalni sekretar UN od 1953. Hjalmar Agne Dag Hamaršeld, doktor filozofije i akademik. Smrt je raskinula Hamarsheldovu misiju da reši kongovsku krizu, u kojoj njegovi stavovi nisu bili u korist uticajnih zapadnih zemalja. Posmrtno, dobio je Nobelovu nagradu za mir.


1964. – Umro irski pisac Šon O'Kejzi, samouk, čije se drame odlikuju sočnim dijalogom, živim koloritom i likovima, mešavinom tragičnog i komičnog. U mladosti bio je fizički radnik i komunist, organizator iračkog građanskog rata i borac za slobodu Irske. Dela: “Junona i paun”, “Senka tobdžija”, “Katlin sluša”, “Plug i zvezde”, “Prokletstva i blagoslovi”, “Crvene ruže za mene”, “Doboši oca Neda”, “Biskupove logorske vatre”.

1973. godine u UN-u su primili istočnu i zapadnu Nemačku i Bahame.

1978. – Zbog egipatsko-izraelskog sporazuma u ​​Kemp Dejvidu ostavke kao znak protesta podneli šef diplomatije Egipta Ibrahim Kamel i ambasador u SAD Ašraf Gorbal.

1981 – Smrtna kazna u Francuskoj ukinuta.

1982. – Libanska hrišćanska milicija okončala masakr u palestinskim izbegličkim logorima Sabra i Šatila u Bejrutu, tokom kojeg je ubila najmanje 800 ljudi, revanširajući se tako islamskim teroristima koji su četiri dana ranije ubili lidera hrišćana i novoizabranog predsednika Libana Bešira Džemaila.

1988. – Vojna hunta oborila vladu predsednika Burme Maung Maung, dan pošto je vojska u centru Ranguna pucala na prodemokratske demonstrante i ubila hiljade ljudi.

1993. – Oko 2.000 dobrovoljaca krenulo u opkoljeni grad Suhumi, odgovarajući na apel zemljacima predsednika Gruzije Eduarda Ševarnandzea da se oružjem suprotstave abhaskom separatistima.

1997. – Islamski teroristi u centru Kaira napali su turistički autobus i ubili devet nemačkih turista i egipatskih vozača.

2000. – Na konferenciji o djeci u ratu ugroženom u Vinipegu, Kanada, BiH je ratifikovala Konvenciju i potpisala protokole o pravima djeteta.

2001. – Na lokaciji u krugu Policijskog centra “13. maj” u Batajnici završena ekshumacija i obdukcija većeg broja nepoznatih ljudskih leševa, tokom koje je ustanovljeno prisustvo najmanje 269 tela muškaraca različitog uzrasta.

2001. – Američki predsednik Georgi Buš potpisao je Rezoluciju kojom se odobrava vojna akcija protiv onih iza napada na Njujork i Vašington.

2003 – BiH se formalno priključila bolonjskom procesu u Berlinu, što podrazumijeva sveobuhvatnu reformu♦