17. septembar

17. septembar

17/09/2017 Off By

–1580. – Rođen španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas, satiričar koji je zbog “zajedljivog jezika i otrovnog pera” čas bio povlašćen na dvoru, čas proganjan i zatvaran. Izvanredno je slikao život ulice, a u sonetima je ispoljio pesimizam baroknog mislioca opsednutog idejom ništavila. Dela: “Život lupeža”, “San lobanja”, “Plutonov svinjac”, “Dom poludelih od ljubavi”, “Knjiga o svim stvarima i još o mnogim drugim”, zbirke poezije “Španski Parnas”, “Tri poslednje kastiljanskim muze”.


1665. U Londonu je izbila epidemija kuge – oko 70.000 je umrlo.

1787. Delegati 12 tadašnjih 13 država SAD potpisali su Ustav, koji je sada na snazi, uz dodatak amandmana, najstariji postojeći ustav u svijetu.

1796. – Prvi predsednik SAD Džordž Vašington, šef države od 1789. uputio je američkom narodu “Oproštajnu besedu”, odbivši da se treći put kandiduje za predsednika.

1809. Švedsko-ruski rat završio je u Fredrikshamu, gde je Rusija osvojila Finsku.

1826. – Rođen je njemački matematičar Georg Fridrih Bernhard Riman, koji je otvorio nova uputstva za razvoj matematike i njegovu primjenu u fizici i mehanici. Značajno je doprineo matematičkoj analizi, posebno teoriji kompleksnih funkcija, teoriji parcijalnih jednačina, geometriji, teoriji brojeva. Njegovo ime nosi niz matematičkih pojmova: Rimanov integral, Riman diferencijalna jednačina, Riman površina, Riman sfera, Riman beta-funkcija, Riman geometrija.


–1857 – rođen ruski fizičar Konstantin Eduardović Čolkovski, otac astronauta. Još 1883. izložio je ideje o korišćenju reaktivnog pogona kod letelica, a 1903. objavio prvo klasično delo iz teorije astronautike: “Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima”. On je položio osnovne jednačine za kretanje plutajućih raketa u nevidljivom prostoru. Sovjetska akademija nauka ustanovila je “Zlatnu medalju Čolkovskog” za izuzetan doprinos astronautima i istraživanju kosmosa.


1889. – Povodom 500 godina od Kosovske bitke ustanovljen je “Orden kneza Lazara”, koji su mogli da nose samo vladar i punoletni prestolonaslednik.

1900 – Britanska kraljica Viktorija iz prve Aleksandrije potpisala je dokument o kome je Australija ušla u Komonvelt kao saveznu zajednicu šest bivših britanskih kolonija.

1906. godine – Rođen je Džordžom Rikardom Džavavordenom, premijerom Šri Lanke od 1977. godine, nakon pobedničke pobede njegove jedinstvene nacionalne stranke. Nakon uspostavljanja predsedničkog sistema, 1978. godine postao je prvi šef države i ostao na tom položaju do 1988. godine.

–1908. Rođen je ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih violinista 20. veka. U rodnoj Odesi je završio konzervatorijum, a proslavio se 1935. nagradom na međunarodnom violinskom takmičenju u Varšavi i 1937. nagradom “Isaj” u Briselu. Bio je profesor na Moskovskom konzervatorijumu i sa velikim uspehom je nastupio širom sveta.


1918. – Posle trodnevne ofanzive Prva i Druga srpska armija probile Solunski front, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila u Prvom svetskom ratu – mesec i po dana potom je kapitulirala Austro-Ugarska, a ubrzo i Nemačka. Srpske snage su prešle bugarsku vojsku i prisilile Bugarsku da položi oružje 30. septembra 1918. godine. Pri tome su Srbi prodirali tako brzo da je francuska komanda molila srpsku Vrhovnu komandu da uspori napredovanje, jer francuska konjica nije uspevala da drži korak sa srpskim pešadijom.

1918. – Rođen izraelski državnik Haim Hercog, predsednik Izraela od 1983. do 1993. Završio je prava u Kembridžu i vojnu akademiju u Sendherstu, a u Drugom svetskom ratu se borio u britanskoj armiji. U Palestini se potom uključio u ilegalni pokret Hagana, a kad je 1948. osnovan Izrael postao je prvi šef vojne obaveštajne službe. Potom je bio komandant južne armijske oblasti i prvi vojni guverner Zapadne obale, okupirane u ratu 1967, a od 1975. do 1978. izraelski ambasador u UN.

1944. – Počeo najveći vazdušni desant u Drugom svetskom ratu, koji je trebalo da uspostavi mostobran na reci Rajni i omogući saveznicima prodor severno od Rura, ali su se Nemci dokopali planova, razbili Britance kod holandskog grada Arnhem i potom pripremili protivofanzivu u Ardenima. Saveznici su prešli Rajnu tek nakon pet meseci.

1948. – Blizu Folija Bernadota, posrednika UN-a u sukobu između Izraela i Arapa, ubijen je blizu Jerusalima.

1949. – U vatri na “Noroniku”, najvećem padobranu na Velikim jezerima, u Torontu je poginulo više od 130 ljudi.

1961 – Aktuelni turski premijer Adnan Menderes, koji je u maju 1960. godine poražen vojnim lovom generala Džemale Gursela. Vojna hunta je tvrdila da je Menderes Demokratska partija, na vlasti od prvih slobodnih izbora u Turskoj 1950. godine, “izdala principe” prvog turskog predsednika Mustafe Kemala Ataturka.

1970 – U Jordanu započeli su oružani sukobi vojske Huseinove vojske i palestinskih gerilaca.

1978. – Potpisivanjem okvirnih mirovnih planova za Bliski istok i između Izraela i Egipta, u Kemp Dejvidu završeni razgovori predsednika Egipta Anvara el Sadata, premijera

1980 – Bivši diktator Nikaragve general Anastasio Somosa Debajle ubijen je u atentatu u Paragvaju, gde je živeo u izbeglištvu posle zbacivanja sa vlasti u julu 1979.

1994 – Umro je britanski filozof austrijskog porekla Karl Rajmund Poper, jedan od najuticajnijih mislilaca 20. veka (“Logika istraživanja”, “Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji”, “Beda istoricizma”).

1997 – U blizini Fojnice, u centralnoj Bosni, srušio se helikopter UN u kojem su poginuli 12 predstavnika međunarodne zajednice i pomoćnik Visokog predstavnika UN za Bosnu i Hercegovinu Gerd Vagner.

2001 – Makedonska vlada je saopštila da će NATO trupama dozvoliti da ostanu u zemlji i po završetku njihovog mandata.

2004 – Ministri odbrane pet zemalja EU (Holandija, Francuska, Italija, Španija i Portugal) potpisali su sporazum o osnivanju Evropske žandarmerije sa sedištem u Vićenci, na severoistoku Italije.

2006 – U moldavskoj oblasti Pridnjestrovlje je održan referendum o nezavisnosti za koji je većina evropskih zemalja unaprijed rekla da ga neće priznati. Pridnjestrovlje je teritorija između Moldavije i Ukraine, u kojoj većuna stanovnika govori ruski i koja je 1992. godine, u vreme raspada Sovjetskog saveza, proglasilo otcepljenje od Republike Moldavije, uz vojne sukobe i brojne zrtve.

2008 – Somčaj Vingsavat, izabran je za 26. premijera u Tajlandu, uprkos protivljenju opozicije. Somčaj (61) pravnik po struci, zamenjuje premijera Samaka Sundaraveja (73), koji je podneo oostavku nakon masovnih demonstracija i optužbe o primanju mita.
2011 – U nesreći na aeromitingu u Rinou u Nevadi poginulo je devet osoba, a 54 ljudi je povređeno, kada je jedna letelica udarila u ivicu tribina gde su se nalazili gledaoci i mediji koji su pratili događaj.

2011 – Nemački dirigent Kurt Sanderling umro je u Berlinu u 98. godini. Poreklom Jevrejin pobegao je 1936. pred nacizmom u Sovjetski Savez, gde je upravljao Lenjingradskom filharmonijom do 1960. godine. U tadašnjoj Nemačkoj Demokratskoj Republici (DDR) rukovodio je simfonijskim orkestrima iz istočnog Berlina i Drezdena.

2014 – Južnokorejska Nagrada za mir dodeljena je nemačkoj kancelarki Angeli Merkel zbog njene “stalne svesti” o odgovornosti Nemačke u nacističkim zločinima.

2016 – Preminuo je američki dramski pisac Edvard Olbi, autor više od 30 komada o fenomenima američke kulture. Dobitnik je tri Pulicerove nagrade i proglašen “piscem generacije” pošto je 1962. napisao kultni komad “Ko se boji Virdžinije Vulf?”.♦