14. septembar

14. septembar

14/09/2017 Off By

–1219. Proglašena autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, koju je kod romejskog cara Teodora I Laskarisa i nikejskog patrijarha Manojla I Haritopula izdejstvovao Sava Nemanjić, potom prvi srpski arhiepiskop sa sedištem u manastiru Žiča. Car Stefan Dušan Nemanjić 1346. uzdigao srpsku crkvu na rang patrijaršije.

1262. Snage kastiljanskog kralja Alfonsa X Učenog zauzele luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

–1321. Umro italijanski pisac, filozof i politički mislilac Alegijeri Durante, poznat kao Dante Aligijeri, najveći italijanski pesnik, koji je sintetizovao italijansku kulturu 12. i 13. veka.


1523. Umro papa Adrijan VI, jedini Holanđanin poglavar rimokatoličke crkve u njenoj istoriji.

1547. Rođen holandski državnik Johan fan Oldenbarnevelt, otac moderne holandske države.

1752. Velika Britanija i njene kolonije prihvatili Gregorijanski kalendar, pa je umesto 3. septembra prema Julijanskom kalendaru računanje vremena nastavljeno 14. septembrom.

1812. Francuski car Napoleon I Bonaparta ušao u Moskvu, koju su Rusi u povlačenju zapalili, sprečivši zimovanje i snabdevanje njegovih trupa.

1829. Posle poraza u ratu koji je 1828. počela protiv Rusije, Turska u Adrijanopolju potpisala mirovni ugovor kojim je Rusiji prepustila deltu Dunava i kavkasku crnomorsku obalu. Na osnovu Jedrenskog mira, 1830. Srbija dobila hatišerif o samoupravi, a Grčka nezavisnost.

–1851. Umro američki pisac Džejms Fenimor Kuper, začetnik istorijskog romana u američkoj literaturi.


 

 

 

 

 

–1852. Rođen srpski pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma.


1852. Umro engleski vojskovođa i državnik feldmaršal Artur Velzli Velington koji se proslavio ratovima protiv francuskog cara Napoleona I Bonaparte. Kad se Napoleon 1815. vratio na vlast, postao vrhovni saveznički komandant i porazio ga 18. juna 1815. kod Vaterloa.

1886. Rođen češki diplomata Jan Garig Masarik, šef čehoslovačke diplomatije od 1940, potom od 1945. do 1948, sin prvog predsednika Čehoslovačke Tomaša Masarika. U martu 1948. izvršio samoubistvo, kako je zvanično saopšteno.

1911. Ruski premijer Petar Arkadijevič Stolipin smrtno ranjen u atenatu u pozorištu u Kijevu i umro 4 dana kasnije. Kao šef vlade od 1906. ekonomskim reformama preporodio rusku privredu i istovremeno veoma oštrim metodama suzbijao boljševike.

1927. U automobilskoj nesreći poginula američka igračica Isidora Dankan, jedna od najznačajnijih balerina 20. veka.

1937. Umro češki državnik i filozof Tomaš Garig Masarik, prvi predsednik Čehoslovačke od 1918. do 1935. i profesor Praškog univerziteta. Od 1907. se kao poslanik u parlamentu Austro-Ugarske borio protiv režima Habsburške monarhije. Protivio se agresivnoj austrugarskoj politici na Balkanu i aneksiji Bosne i Hercegovine i znatno uticao na jugoslovensku nacionalističku omladinu pred Prvi svetski rat.

1939. Helikopter “VS-300” ruskog konstruktora Igora Ivanoviča Sikorskog, koji je emigrirao u SAD, izveo prvi uspešan helikopterski let u istoriji vazduhoplovstva.

1959. Sovjetska “Luna 2” postala prvi vasionski brod koji se spustio na Mesec.

1960. U Bagdadu okončan sastanak predstavnika zemalja-proizvođača nafte na kom je doneta odluka o osnivanju Organizacije zemalja-izvoznica nafte.

–1982. Dan posle automobilske nesreće umrla princeza Grejs od Monaka, bivša američka filmska glumica Grejs Keli.


1982. U eksploziji bombe koju su u sedište hrišćanske partije Falange podmetnuli islamski teroristi poginuo predsednik Libana Bešir Džemail i još 20 ljudi.

1995. Ruski predsednik Boris Nikolajevič Jeljcin odbio da potpiše zakone Državne dume kojima bi se Rusija odrekla primene sankcija protiv Jugoslavije i uvela ih protiv Hrvatske.

1996. Kambodžanski kralj Norodom Sihanuk objavio formalan oprost jednom od vođa maoističke organizacije “Crvenih Kmera” Jengu Sariju zbog njegove uloge u periodu “polja smrti”, kada je tokom vladavine te organizacije od aprila 1975. do decembra 1978. u Kambodži ubijeno od 1 do 2 miliona ljudi.

1997. U sudaru nemačkog i vojnog aviona SAD iznad Atlantskog okeana blizu obale Namibije poginulo svih 33 ljudi u 2 letelice.

1997. U požaru u rafineriji nafte u Visakapatamu na jugu Indije poginulo najmanje 56 ljudi, a istog dana u centralnom delu te zemlje poginuo 81 putnik kad se 5 vagona ekspresnog voza survalo sa mosta u reku.

1999. Albanski lideri s Hašimom Tačijem na čelu usvojili u Vašingtonu deklaraciju utvrdivši da je osnovni princip koji će slediti “samopredeljenje kroz referendum”. Sastankom predsedavala državni sekretar SAD Medlin Olbrajt.

2001. Senat SAD ovlastio predsednika SAD Džordža Buša da upotrebi sva potrebna sredstva, uključujući i silu, protiv odgovornih za terorističke napade na SAD.♦