13. septembar

13. septembar

13/09/2017 Off By

–1592. – Umro je francuski pisac i filozof Mišel Ejkvem de Montenj, obnavljač intelektualnog skepticizma i vjesnik slobodne misli u 17. i 18. veku. Smatrao je da je ljudski razum nemoćan u traženju istine pravde i, ali da svaki čovek dužan da nađe izvesne norme u privatnom i javnom životu da bi živeo razumno, svestan svojih opšteljudskih odgovornosti. Radovi: “Eseji”, “Dnevnik putovanja”.


1598 – španski kralj Filip Drugi umro. On je vodio zemlju u ratovima protiv Otomanskog carstva od 1571. do 1578. i protiv Engleske od 1588. godine, koji se završava šest godina nakon njegove smrti. Nakon raspada njegove “Nepobedive armade” u engleskoj mornarici u La Manči 1588, Španija nikada nije bila prva svetska sila.

1788. – Njujork je proglašen za prvu federalnu prestonicu Sjedinjenih Država.

–1804. – Vođa Prvog srpskog ustanka Đorđe Petrović – Karađorđe u Rusiju uputio je prvu ustaničku delegaciju da bi je zainteresovao za ustanak i tražio pomoć u oružju za borbu protiv Turaka. Prota Mateja Nenadović, Petar Čardaklija i Jovan Protić primljeni su hladno na ruskom dvoru i rečeno im je da Srbi mogu da se nadaju samo moralnoj pomoći. Rusija je vodila isključivo sopstvenim interesom da ne prekida svoje odnose sa Otomanskom carstvom.


1819 – Rođena je nemačka pijanistkinja Klara Šuman, koja je započela svoju karijeru u deveti godini. Ona je jedna od najvećih majstora klavira 19. veka. Širom Evrope popularisala je dela Roberta Šumana / za koga se udala 1840 /, Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Johanesa Bramsa, Feliksa Mendelsona.

1842. – Aleksandar Karađorđević sin vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića – Karađorđa proglašen je za kneza Srbije pošto su ustavobranioci protjerali Mihaila Obrenovića. Zbog suprotstavljanja ustavobraniteljskom Savetu i vezivanja za Austriju, “kajmakamska” struja ustavobranilaca ga je zbacila 1858. na Svetoandrejskoj skupštini i vratila na presto kneza Miloša Obrenovića. U vreme njegove vladavine objavljeno je “Načertanije” Ilije Garašanina, donet je Građanski zakonik i reformisano sudstvo, a Srbiji su 1856. na Pariskom kongresu date garancije velikih sila.

–1874. – Rođen austrijski kompozitor Arnold Šenberga, osnivač i teoretičar modernog muzičkog ekspresionizma, profesor muzičkih akademija u Beču, Berlinu, Bostonu i Los Anđelesu. U ranim kompozicijama bio je sledbenik romantizma ali je kasnije napustio tonalni sistem i komponovao atonalni, pri čemu je uveo nov dvanaestotonski način komponovanja, nevezan za usvojena harmonska pravila. Napisao je “Knjigu harmonije” i nedovršeni “Kontrapunktni rečnik” i “Teorija sastava”. Muzička dela: opera “Mojsije i Aron”, simfonijska poema “Peleas i Melisandra”, kantate “Gurelider”, “Preživeli iz Varšave”, melodrama “Pierot lunaire”, monodrama “Očekivanja”.


1882. – Posle ustanka koji je ugrozio planove Londona o korišćenju Sueckog kanala Britanci su porazili egipatsku vojsku kod Tel el Kebira u Egiptu i nastavili osvajanje te zemlje i susednog Sudana.

1894. Rođen je engleski književnik John Bojnton Pristli, autor djela koje se odlikuju nejasnoćom i humorom, ali i socijalnom kritikom. Dela: romani “Dobri drugovi”, “Englesko putovanje”, “Ponoć u pustinji”, “Anđeosko sokače”, drame “Opasna okuka”, “Dođoše do grada”, “Inspektor je došao”, “Čaša piva”, eseji “Engleski komični likovi “,” engleski roman “,” engleski humor “,” Dikens i njegov svet “,” Literatura i zapadnjaci “.

–1903. Rođen je srpski pisac Branimir Ćosić, koji je nakon Prvog svetskog rata pisao o životu mladih, problema njihovog unutrašnjeg života i morala. Dela: romani “Pokošeno polje”, “Vrzino kolo”, “Dva carstva”, pripovetke “Priče o Boškoviću”, “Egipćanka i druge priče”, eseji “Deset pisaca – 10 razgovora”, “Kroz knjige i književnost”.


–1905 – Rođena američka filmska glumica francuskog porekla Klodet Kolber, koja je najčešće igrala u komedijama, plijeneći publiku nesvakidašnjim šarmom i pomalo neuobičajenim izgledom. Filmovi: “Dogodilo se jedne noći”, “Ponoć”, “U znaku krsta”, “Bubnjevi duž Mohavka”, “Jaje i ja”.


1922. – U Al Aziziju, Libiji, najviša temperatura u hladu – 58 stepeni Celzijusa.

1923. – U Španiji je vlast prigrabio general Migel Primo de Rivera i uz blagoslov kralja Alfonsa Trinaestog zaveo profašističku diktaturu kojom je privremeno ugušen revolucionarno-demokratski pokret.

1955 – SSSR i zapadna Nemačka uspostavili su diplomatske odnose.

1971 – U napadu američke policije i Nacionalne garde, kojim je okončana petodnevna pobuna u njujorškom zatvoru Atika, poginuo je 31 robijaš i 11 zatvorskih čuvara.

1989. Najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi u Kejptaunu vodio nadbiskup Dezmond Tutu.

1991. – SSSR i SAD su pristali na suspenziju♦