Kako i zašto se privatizuje obala Dunava?

Kako i zašto se privatizuje obala Dunava?

12/07/2017 Off By
Inicijativa “Ne da(vi)mo Beograd” juče je prisustvovala “javnom nadmetanju u postupku otuđenja građevinskog zemljišta u javnoj svojini grada Beograda za katastarsku parcelu uz Kej oslobođenja u Zemunu”. Nemojmo dopustiti da nas ovaj dugačak naziv zavara – juče je jedan komad dunavske obale Beograda – prodat, i na taj način nepovratno oduzet građanima/kama i posetiocima Beograda i Zemuna.

Ovo parče zemunskog šetalista od 600 kvadrata pretvoreno je u 36 miliona dinara koliko je ponudila “Sportska akademija Kočović” koja će tamo imati mogućnost izgradnje sportsko-rekreativnog centra visine 12 metara i ukupne površine 300 kvadrata. Otac zvaničnog zastupnika ove firme, Dragoljub Kočović, ujedno vrši i funkciju v.d. podsekretara Sekretarijata za sport i omladinu Gradske uprave grada Beograda. Prodaja je izvršena uz prethodno odobrenje Andrije Mladenovića, zamenika “gradonačelnika” Siniše Malog.
U dobro poznatom maniru, umesto da upravljaju javnom imovinom u interesu građana i građanki Beograda, predstavnici vlasti već dugo pokušavaju da nas ubede da obale reka nisu naše. Zato zatvaraju oči pred cvetanjem nelegalnih objekata na Savskom nasipu, među kojima je i nekoliko objekata bivšeg predsednika Srbije i njegovih sinova, koji ugrožavaju sposobnost odbrane Beograda od poplava i kvalitet vode kojom se veliki deo Beograda snabdeva. Zato potpisuju Ugovore koji omogućavaju da privatno obezbeđenje, uz podršku Komunalne policije, određuje ko ima pravo pristupa Savskom šetalištu, tj. “Sava promenadi”.
Njihove bajke o “silasku Beograda na reke” ne mogu zamaskirati dela kojima pravo na pristup obali, pa i pravo na pogled na reke, postaje srazmerno dubini džepa i dostupno samo odabranima.
Prodaja dela obale u Zemunu, samo je još jedna kulminacija ovakvog scenarija.
Brojni su koraci koji su prethodili jučerašnjoj licitaciji i brojna su neodgovorena pitanja. Zašto je i po čijem nalogu parcela 1138/3 KO Zemun najpre izdvojena iz parcele javne namene br. 1138/4 , a zatim i pripremljena i oglašena na prodaju, kao građevinska parcela? Zašto je i po čijem nalogu, čitava obala centralnih delova Beograda, pa i oni njeni delovi najbliži vodi, definisana kao građevinsko zemljište? Da li je takva situacija u vezi sa činjenicom da je Predlogom izmena i dopuna Zakona o vodama, 2015. godine, bilo omogućeno otuđenje vodnog zemljišta i da li je posledica činjenice da se od takvog rešenja odustalo nakon pritiska javnosti?
Inicijativa Ne da(vi)mo Beograd je odgovor na ova pitanja potražila od službi Republičkog i zemunskog katastra, Državnog i Gradskog pravobranilaštva, a zbog ćutanja uprave, za pomoć u dobijanju ovih informacija, obratili smo se i kancelariji Poverenika. O svim saznanjima blagovremeno ćemo obavestiti javnost.
Juče smo možda izgubili jednu bitku, ali borba za naš grad se nastavlja.Obale su javno dobro i moraju pripadati svima!(Press Ne da(vi)mo Beograd)♦