Komparativna analiza agencije Moody's privrede Srbije i Hrvatske

Komparativna analiza agencije Moody's privrede Srbije i Hrvatske

05/07/2017 Off By
Hrvatska ima veću i konkurentniju privredu od Srbije i snažnije institucije zahvaljujući ulasku u Evropsku uniju, konstatuje agencija Moody's u komparativnoj analizi, predviđajući ujedno da će srpska privreda u predstojećim godinama biti potsticana strukturnim reformama i snažnim okretanjem izvozu.

Moody's je državnim obveznicama Hrvatske dodelio ocenu Ba2, uz stabilnu prognozu, dok je srpska državna obveznica niža za jedan stepen i iznosi Ba3, takođe uz stabilnu prognozu. Ovim agencija ulagačima signalizuje da kupovina obveznica obe zemalje ima karakter špekulacija i da ne ulazi u kategoriju investicija.
“Hrvatska privreda približno za trećinu je veća od srpske, a članstvo u Evropskoj uniji podstklo je sveobuhvatnu reformu institucija”, konstatuje potpredsjednik Moody'sa i koautor analize Evan Wohlmann.
“S druge će pak strane veći reformski zamah u Srbiji u proteklim godinama podupreti približavanje dohodaka, a ulaganjima će verojatno ići na ruku poboljšanje poslovnog okruženja u toj zemlji u zadnje vreme”, dodaje on.
Kao dodirnu tačku u Moody'su izdvajaju velike dugove. Obe zemlje nose velik teret dugova, ali će fiskalna konsolidacija dovesti do postupnog poboljšanja, procjenjuje Wohlmann.
Nivo duga u obe zemlje znatno je viši u odnosu na prosek u grupi zemalja sa sličnim ocenama, ističe se u izveštaju.
Tako je u Hrvatskoj udeo duga u BDP-u u 2016. godini iznosio 84,2 posto a u Srbiji 74 posto, u usporedbi s prosečnih 47,6 posto za slične zemlje s rejtingom Ba.
U Moody'su napominju da sektor državnih preduzeća u Srbiji i dalje predstavlja veći fiskalni rizik i pored napretku u poboljšanju fiskalne pozicije nakon financijske krize. Beograd je pokrenuo reforme kako bi smanjio rizik budućih zahteva državnih preduzeća prema budžetu, uključujući i restruktuisanje ‘gubitaša’.
Srbija ipak za razliku od Hrvatske nije dužna da poštuje propise Evropske unije o državnoj pomoći, koji ograničavaju izglede za direktnu državnu pomoć i garantuju određeni stepen spoljne kontrole, ističe se u izveštaju.
U Moody'su primećuju i da su stope nezaposlenosti u obe zemlje smanjene, pri čemu su u Srbiji reforme zakonodavstva sprovedene 2014. godine dovele do većeg učešća aktivnog stanovništva i snažnijeg rasta zaposlenosti zahvaljujući privatnom sektoru.
Ističu ipak da pad nezaposlenosti takođe odražava smanjenje radne snage zbog starenja populacije i velikog iseljavanja, zbog čega su dugoročniji izgledi za privredni rast neizvesni.
“Za jačanje potencijala za rast u obe zemlje ključni su kontinuirana integracija u Evropsku uniju i dalji napori u pravcu poboljšanja investicione klime”, zaključak je Moody'sove analize.♦