4.  mart

4. mart

04/03/2017 Off By

Fridrih I Barbarosa izabran za nemačkog kralja i nasledio strica Konrada III. Kasnije bio jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu.

1193. Umro Jusuf Saladin, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, vojskovođa koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio Jerusalim. Osvajanjem Jerusalima, koji je do tada bio pod franačkom vlašću, izazvao Treći krstaški rat.

1678. U Veneciji rođen kompozitor Antonio Vivaldi. Napisao više od 300 koncerata za solističke instrumente i orkestar, među kojima i čuveni “Četiri godišnja doba”, oko 60 simfonija, opere i druge kompozicije.


 

 

 

 

 

1801. Tomas Džeferson postao prvi predsednik SAD inaugurisan u novom glavnom gradu SAD, Vašingtonu.


 

 

 

 

 

1852. – Umro ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze. Romantično-folklornim pripovijetkama osvojio je čitaoce i književnu kritiku, poslije čega je pisao oporije ali životnije. Romanom “Taras Buljba” je, ponesen etičkim vrlinama i borbom kozačkih predaka protiv poljskih i turskih osvajača, iskazao divljenje za njihovu neuporedivu hrabrost, odanost Rusiji i pravoslavlju i žeđ za slobodom. U zbirkama pripovijedaka “Večeri na salašu kraj Dikanjke”, “Mirgorod”, “Petrogradske priče”, “Arabeske”, poemi “Mrtve duše”, komedijama “Revizor” i “Ženidba” oživio je ogromnu pozornicu spahijske Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg vremena, silnicima i pijancima. Njegovi junaci su postali obrazac ljenosti, gluposti, sebičnosti i korupcije. Prestravljen užasima kojima je vjerno slikao Rusiju, napisao je knjigu “Izabrana mjesta iz prepiske sa prijateljima”, bez uspjeha pokušavajući da na mračnu sliku baci svijetle tonove i stvori pozitivne junake. Pred smrt je uništio rukopis drugog toma “Mrtvih duša”. Na osnovu Gogoljevog djela, Visarion Bjelinski je formulisao principe naturalne škole ruske književnosti, a Nikolaj Černiševski ga je smatrao osnivačem “satiričnog ili, tačnije rečeno, kritičkog pravca ruskog realizma”.



1152- Umro francuski orijentalista Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Uspio je da 1822. dešifruje hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mjestu Rešid.


1152,-Mirom u Parizu završen britansko-persijski rat, a šah Persije priznao nezavisnost Avganistana.

1877. U “Boljšoj teatru” u Moskvi prvi put izveden balet “Labudovo jezero” Petra Iliča Čajkovskog.

 

 

1941- Jugoslovenski knez-namjesnik Pavle Karađorđević se u Drugom svjetskom ratu u Berhtesgadenu tajno sastao s vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, koji je zatražio da Beograd pristupi Trojnom paktu, a Njemačka i Italija bi navodno garantovale integritet i nezavisnost Jugoslavije.



1941. Britanska mornarica u Drugom svetskom ratu napala nemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila 11 nemačkih brodova.

1945. Crvena armija u Drugom svetskom ratu izbila na Baltičko more.

1964. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju o raspoređivanju mirovnih snaga na Kipru.

1965. Sirija nacionalizovala devet naftnih kompanija, među kojima dve kompanije američkih naftnih koncerna.

  1967.-Umro srpski pisac Vladan Desnica, izuzetan stilista, suptilan psihološki analitičar. Ispisao je sugestivne stranice o naravima ljudi zavičajne Dalmacije. Pravo i filozofiju studirao je u Zagrebu i Parizu i do Drugog svjetskog rata bio je advokat. Direktni je potomak legendarnog srpskog uskoka Stojana Jankovića. Djela: romani “Zimsko ljetovanje”, “Proljeća Ivana Galeba”, zbirke novela “Olupine na suncu”, “Proljeće u Badrovcu”, “Tu odmah pokraj nas”, zbirka stihova “Slijepac na žalu”.


1974. Konzervativci u Velikoj Britaniji izgubili izbore, a premijer Eduard Hit podneo ostavku. Novu Vladu formirao lider laburista Herold Vilson.

1977. U snažnom zemljotresu u Rumuniji, u kom je najviše stradao glavni grad Bukurešt, poginulo više od 1.500 ljudi, a 35.000 ostalo bez domova.

1996. Ispred najvećeg tržnog centra u Tel Avivu bombaš-samoubica eksplozijom ubio najmanje 14 osoba i ranio više od 130, što je bio četvrti napad u Izraelu u devet dana.

1998. Posle sukoba srpskih snaga bezbednosti i naoružanih Albanaca na području Drenice, u kojima je poginulo više desetina ljudi, kosovski Albanci počeli masovne demonstracije širom Kosova. OVK pozvala sunarodnike da joj se pridruže i najavila osvetu, a Savet NATO u Briselu ocenio da Kosovo nije samo unutrašnje pitanje Jugoslavije, već i međunarodne zajednice.

2000. SAD ponudile 5 miliona dolara za informacije koje mogu pomoći u hapšenju predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, optuženih pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. Ponuda objavljena na oko 10.000 poternica postavljenih na javnim mestima u Bosni i Hercegovini.

2002. Lider Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova postao prvi predsednik Kosova pod međunarodnom upravom. Za prvog premijera izabran funkcioner Demokratske partije Kosova Bajram Redžepi.