Makedonija: U nedelju vanparlamantarni izbori

Makedonija: U nedelju vanparlamantarni izbori

09/12/2016 Off By

 

Prevremeni izbori dogovoreni su pre 18 meseci, no dvaputa su otkazani jer je opozicija istrajala na reformama kojima bi se eliminisao  barem deo sivih zona za koje tvrdi da su Gruevskom i VMRO-u omogućili da manipulišu i pobeđuju na svim izborima od 2006. godine


MAKEDONCI u nedjelju izlaze na prevremene parlamentarne izbore dogovorene podstrestvom Evropske unije kako bi se završila najgora politička kriza u 15 godina, izazvana žestokim sukobima političara.

Bivši konzervativni premijer Nikola Gruevski, koji je vladao gotovo deset godina, otišao je sa funkcije u januaru u okviru dogovora s EU-a, a na izborima u nedjelju pokuša će na vlast da vrati svoju stranku VMRO.

Njegov glavni protivnik je Zoran Zaev i njegov Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) koji će pokušati da stane na kraj vladavini VMRO-a i da dokaže da je Gruevski korumpirani i iskvareni političar koji je zloupotrebljavao tajnu policiju kako bi prisluškivao više hiljada ljudi.
Snimke koje je objavio Zaev daju naznake da je pod vlašću Gruevskog prisluškivano oko 20 hiljada ljudi, uključujući političare, aktiviste, novinare i sudijee.

Prevremeni izbori dogovoreni su pre 18 meseci, no dvaputa su otkazani jer je opozicija istrajala na reformama kojima bi se eliminisao  barem deo sivih zona za koje tvrdi da su Gruevskom i VMRO-u omogućili da manipulišu i pobeđuju na svim izborima od 2006. godine.
Jedna od mera je uključivala brisanje hiljada umrlih iz popisa birača.
Zaev je Gruevskog optužio i za ucenu birača koji rade u velikom državnom aparatu i od države vođenom sektoru privrede.

I pored toga, ankete daju znatnu prednost VMRO-u. Anketa koju je agencija M Prospect provela za Telmu TV nedelju dana pre izbora VMRO-u daje 23,3 posto podrške u odnosu na 19,4 koliko ima SDSM.
Ankete u Makedoniji tradicionalno nisu pouzdane, a visok broj neodlučnih, trećina birača, dodatno otežavaju precizna predviđanja pobednika.

Među albanskim glasačima najpopularnija je Demokratska unija za integracije (DUI), koalicioni partner VMRO-a u njihovih deset godina vladavine, koja ima 6,6 posto podrške, a sledi je Demokratska stranka Albanaca sa 3,3 posto.

Albanci predstavljaju gotovo trećinu od ukupno 2,1 miliona stanovnika Makedonije.
Njihova vodeća stranka, DUI, pridružila se VMRO-u u koalicionoj vladi nakon dogovora iz 2001. kojim je završena oružana pobuna Albanaca s ciljem ostvarenja većih prava.
Nakon što je taj sporazum stabilizovao Makedoniju, zemlja je napredovala prema članstvu u Evropskoj uniji, a Brisel ju je 2005. i službeno proglasio kandidatom.

Put Makedonije prema EU-u zaustavila je nacionalistička i nedemokratična vladavina Gruevskog koja je usporila potrebne reforme. Dodatni teg tom procesu je dugotrajni spor s Grčkom oko imena Makedonije. Atina je blokirala makedonski napredak prema EU-u i NATO savezu. Uticaj Brisela na Skoplje se smanjio zbog potpunog izostanka napredovanja Makedonije prema članstvu.
EU je dugo kritikovala Gruevskog zbog njegovog odnosa prema demokratiji i vladavini prava, no danas joj je potrebna saradnja Skoplja u upravljanju migrantskom krizom.

Velik broj migranata koji su prošle godine ušli u Evropu prošli su takozvanom balkanskom rutom na čijoj se prvoj crti nalazi Makedonija, što je ojačalo njenu pregovaračku poziciju s EU-om.

“Ovi izbori su postali ispit za EU na kojem će se pokazati je li sposobna da obuzda rast nedemokratičnosti u jugoistočnoj Europi”, rekao je agenciji Rojters Džames Ker-Lindsaj, istraživač politike jugoistočne Evrope na Londonskoj školi ekonomije.

“Ključ svega je migrantska kriza. Makedonija je, po meni pametno, pronašla svoj izlaz”, dodaje Ker-Lindsaj.

Iako je Makedonija najsiromašnija od bivših jugoslavenskih republika, politička i diplomatska pitanja i dalje zasenjuju raspravu o ključnim problemima kao što je  nekonkurentna privreda, korupcija i opšte siromaštvo.

Prosečna plata u Makedoniji je oko 22 hiljada denara (oko 358 evra), što je upola manje od Hrvatske, te četvrtinu manje od evropskog proseka, a nezaposlenost je oko 25 posto. Pravo glasa u nedjelju će imati oko 1,8 miliona birača.(Agencije)