Izložba: Đorđe Andrejević Kun – ¡No pasarán!

Izložba: Đorđe Andrejević Kun – ¡No pasarán!

14/11/2016 Off By

Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića (Rodoljuba Čolakovića 2)4. novembar – 19. decembar 2016. Godine. Autor izložbe je mr Mišela Blanuša.


kun-zenaIZLOŽBA Đorđe Andrejević Kun – ¡No pasarán! obuhvata socijalno-angažovani period stvaralaštva ovog umetnika, čije ime predstavlja sinonim za umetnost socijalnih tendencija levičarske orijentacije u Srbiji i Jugoslaviji. 

Predstavljena dela koja stilski, tematski i ideološki pripadaju socijalnom, borbenom i socijalističkom realizmu – slike, grafike i crteži – nastala su tokom druge faze stvaralaštva, koja kod Kuna počinje sredinom tridesetih i traje sve do pedesetih godina 20. veka. Ova dela prikazuju koliko je umetnik pročistio svoj likovni izraz od prvostečenih znanja i iskustava u Umetničkoj školi, tragajući za novom formom koja će najadekvatnije nositi socijalnu poruku i eliminisati artističke i individualističke sadržaje građanskog slikarstva njegove prve faze. Kao socijalno angažovani umetnik, svojim stvaralaštvom prezentovao je jasan stav da umetnost mora da bude odraz stvarnosti i realnog života, da više ne služi hedonizmu građanske klase, već borbi progresivnih levo orijentisanih snaga. Umetnost socijalnog i borbenog, a potom i socijalističkog realizma, čiji je Kun najznačajniji predstavnik, ne stoji pasivno prema životu, već hoće da utiče na njega i da ga menja. Umetnička praksa morala je da bude u društvenoj funkciji i usmerena ka temama preko kojih se najefektnije mogao izraziti revolucionarni program i ideje Komunističke partije.
Prve značajne radove angažovane koncepcije realizovao je u mediju grafike videći u njoj moćno izražajno sredstvo umetnosti socijalnih tendencija zbog jeftine izrade i mogućnosti multiplikovanja, a samim tim i lakog širenja levičarskih ideja i podizanja svesti u borbi za ljudska prava i slobode kod široke populacije. S tim ciljem realizovao je četiri mape grafika: Krvavo zlato (1936/1937), Za slobodu (1938/1939), 20 crteža (1940) i Partizani (1946), kao i manji broj slika iz međuratnog perioda: Kujna br. 4 (1936), Majka (1937), U ćeliji (1939/40), U zatvoru (1940).
Tokom NOB-a i posle Drugog svetskog rata Komunistička partija je pred umetnike postavila nove zadatke tražeći od njih da u kritičnim trenucima, prvo borbe a zatim i obnove i izgradnje nove socijalističke države, svoju umetnost stave u službu opštih društvenih ciljeva. Taj zadatak za Kuna bio je samo potvrda ispravnosti ubeđenja, iskreno prihvaćenih još u međuratnom razdoblju, i dalji podsticaj za nastavak puta i usvajanje načela novog društvenog uređenja. U posleratnom periodu nastaju njegova kapitalna dela: Mrtva priroda sa mašinkom (1945), Kolona (1946), Svedoci užasa (1948), No Pasaran (1948), Streljanje (oko 1948), Za mir, hleb i slobodu – 14. decembar (1950), Izgradnja (1951).

Đorđe Andrejević Kun je u svom najplodnijem i najzrelijem stvaralačkom periodu gledao na umetnost kao sredstvo u borbi za socijalnu pravdu i jednakost. Njegova slika postala je likovni izraz kao kritički ili afirmativno-angažovani iskaz, a on, kao umetnik, aktivan činilac u borbi za levičarske ideje u umetnosti ulažući napor da u programiranu estetitku socijalističkog realizma unese humani i ljudski smisao, u granicama svog shvatanja slikarstva, kako svoju neposrednost i iskrenost ne bi doveo u pitanje.
Na izložbi će biti predstavljena dela iz kolekcija Muzeja savremene umetnosti, Muzeja istorije Jugoslavije, Uprаve zа zајеdničkе pоslоvе rеpubličkih оrgаnа – Palata Srbija i Ministarstva spoljnih poslova Rebublike Srbije.

Muzej savremene umetnosti se zahvaljuje Redakciji školskog programa Radio-televizije Srbije na ustupljenom arhivskom materijalu.(Press MSU)