NA DANAŠNJI DAN – 20. NOVEMBAR

20/11/2014 Off By

<<<1959. – Generalna skupština UN usvojila Deklaraciju o pravima deteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu decu, bez obzira na rasu, veru, porijeklo i pol.

 


1602. – Rođen nemački fizičar i pronalazač Oto fon Gerike, koji je prvi demonstrirao vakuum i prikazao čuveni eksperiment o vazdušnom pritisku. Takođe je izumeo vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.
1616. – Francuski kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje postao šef diplomatije i ministar rata. Kao svemoćni ministar kralja Luja Trinaestog postavio je cilj da Francusku učini prvom silom u Evropi i uveo je zemlju u Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć nemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske, ograničio uticaj Rimokatoličke crkve, pape i plemstva u državnim poslovima i ugušio ustanak hugenota.
1780. – Velika Britanija objavila rat Holandiji zato što je američkim pobunjenicima brodovima doturala francusko i špansko oružje.
1818. – Južnoamerički revolucionar i državnik Simon Bolivar objavio nezavisnost Venecuele od Španije.
1847. – Umro srpski pisac, prevodilac i glumac Joakim Vujić, otac srpskog pozorišta. Gimnaziju je učio u Kaloči i Segedinu, licej i prava u Požunu /Bratislava/, dosta je putovao učeći strane jezike. Prvu “teatralnu predstavleniju” priredio je u Pešti, Baji i Segedinu između 1813. i 1815, a u Zemunu 1823. U Srbiji je s prekidima boravio od 1833. do smrti i u Kragujevcu i Beogradu je, kao “knjaževsko-serbskog teatra direktor”, osnovao 1834. i 1836. prve pozorišne trupe. Bio je protivnik jezičke reforme Vuka Karadžića. Napisao je “Putešestvija” i 21 dramsko delo, uključujući “Kreštalicu”, “Fernanda i Jariku” i “LJubovbnaju zavist čerez jedne cipele”.
1863. – Rođen srpski pisac Bogdan Popović, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača “Srpskog književnog glasnika” i tvorac “beogradskog književnog stila”. Znatno je uticao na evropeizaciju srpske književnosti uoči Prvog svetskog rata. Objavio je “Antologiju novije srpske lirike” i veći broj studija iz književnosti i umjetnosti.
1894. – Umro ruski kompozitor i pijanista Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu, jedan od najvećih pijanista 19. veka. Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pesme.
1910. – Umro ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj, velikan svjetske književnosti koji je posedovao ogromnu i originalnu stvaralačku snagu, odbivši prethodno da se izmiri s Ruskom pravoslavnom crkvom koja ga je ekskomunicirala. Prva dela je napisao na Kavkazu, gde se kao dobrovoljac borio protiv Turaka. Posle Krimskog rata, u kojem je bio oficir, povukao se na imanje u Jasnu Poljanu. Razobličavao je teško društveno stanje u Rusiji, pisao protiv brakova sklopljenih radi interesa, nepravednih sudova, rata, licemerja crkve, eksploatatorskog plemstva, carskog samodržavlja i terora. Slikao je nenadmašno stravičnu bedu seljaka i sve vidove nasilja. Zbog realnog prikazivanja života dolazio je u sukob sa vlastima i Crkvom. Dela: romani “Rat i mir”, “Ana Karenjina”, “Vaskrsenje”, pripovijetke “Sevastopoljske priče”, “Kozaci”, “Otac Sergije”, “Krojcerova sonata”, “Hadži-Murat”, “Narodne priče”, drame “Živi leš”, “Carstvo mraka”, “Svetlost u tami svetli”, studije “Šta je umjetnost”, “Moja ispoviest”, “U čemu je moja vera”, “Ne mogu da ćutim!”, “Pa šta da radimo?”, memoari “Detinjstvo”, “Dečaštvo” i “Mladost”.
1914. – Na Vrapčem brdu kod Lazarevca u Prvom svetskom ratu u Kolubarskoj bici poginuo srpski oficir Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. Predvodio je 5. aprila 1903. demonstracije u Beogradu protiv režima kralja Aleksandra Obrenovića i potom morao da emigrira. Posle majskog prevrata osnivački kongres Srpske socijaldemokratske partije je u avgustu 1903. proglasio partijskim organom “Narodne novine”, koje je on uređivao. Diplomirao je prava u Beogradu 1906, sekretar partije je postao 1908, a teorijski časopis “Borba” pokrenuo je 1910. Na Međunarodnom kongresu socijalista u Kopenhagenu 1910. održao je značajan govor o austrougarskoj aneksiji BiH, ukazavši na pogrešan stav austrijskih socijalista u nacionalnom pitanju i odnio ubedljivu pobedu u polemici s jednim od vođa Socijalističke partije Austrije – Karlom Renerom. Objavio je oko 600 radova u domaćim i stranim listovima. Bio je pacifista i vatreni protivnik rata, ali se kao rodoljub borio u oslobodilačkim ratovima Srbije.
1919. – U Berlinu ilegalno počeo Prvi međunarodni kongres omladinskih organizacija 13 zemalja na kojem je osnovana Komunistička omladinska internacionala.
1925. – Rođen američki političar Robert Frensis Kenedi, koji je postao ministar pravde kad je njegov stariji brat Džon izabran za predsednika SAD. Ubijen je u Los Anđelesu 1968. u toku predsedničke kampanje, nepunih pet godina pošto je, takođe u atentatu, ubijen njegov brat. Od 1951. je radio u Kriminalističkom uredu Ministarstva pravde, a 1954. je postao član Stalnog senatskog istražnog potkomiteta. Od 1961. do 1964. bio je ministar pravde, posle čega je u državi Njujork izabran za senatora.
1925. – Rođena ruska balerina Maja Mihajlovna Pliseckaja, koja je spojila tradicionalnu rusku koreografsku školu s modernim tokovima ruskog baleta. Kao dugogodišnja primabalerina “Boljšoj teatra” u Moskvi, kreirala je s izuzetnim igračkim senzibilitetom partije klasičnog repertoara, poput “Don Kihota”, “Labudove smrti”, “Labudovog jezera”, “Romea i Julije”, “Ivana Groznog”, “Galeba”, a sa suprugom, kompozitorom Rodionom Ščedrinom, postavila je baletsku verziju Tolstojeve “Ane Karenjine”.
1945. – U Nirnbergu pred Međunarodnim sudom počelo suđenje nemačkim ratnim zločincima u Drugom svetskom ratu, na kojem je prvi put u istoriji jedan međunarodni forum osudio agresiju kao zločin protiv čovečanstva i kaznio vinovnike. Posle deset meseci, 12 njih je osuđeno na smrt, trojica na doživotnu robiju, četvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a petorica su oslobođena.
1945. – Saveznička Kontrolna komisija dozvolila preseljenje šest miliona Nijemaca iz Austrije, Poljske i Mađarske u Zapadnu Njemačku.
1959. – Generalna skupština UN usvojila Deklaraciju o pravima deteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu decu, bez obzira na rasu, veru, porijeklo i pol.
1959. – U Stokholmu Velika Britanija, Norveška, Švedska, Danska, Austrija, Portugalija i Švajcarska potpisale konvenciju o formiranju EFTA /Evropsko udruženje slobodne trgovine/.
1962. – Predsednik SAD Džon Kenedi ukinuo američku blokadu Kube, čime je formalno okončana “kubanska raketna kriza”, tokom koje se svet našao na ivici atomskog sukoba SAD i SSSR-a.
1975. – Umro španski diktator Fransisko Franko, koji je 36 godina diktatorski upravljao Španijom. Ubrzo posle njegove smrti u toj zemlji je uspostavljen demokratski poredak.
1979. – Oko 300 naoružanih šiitskih pobunjenika upalo u veliku džamiju u Meki, odakle ih je, uz veliko krvoproliće, 4. decembra 1979. istjerala saudijska armija.
1981. – Ruski velemajstor Anatolij Karpov zadržao titulu prvaka sveta u šahu, pobedom u meču u Italiji nad bivšim zemljakom velemajstorom Viktorom Korčnojem.
1992. – U požaru gotovo uništen Vindzorski zamak, jedna od najvećih britanskih znamenitosti.
1993. – Srušio se makedonski putnički avion, u kojem je od 116 putnika i članova posade nesreću preživio samo jedan.<