16. jul

16. jul

16/07/2016 Off By

 

1858. – Rođen je srpski vojvoda Petar Bojović, čuveni vojskovođa u ratovima 1912-18. Zaslužan je za pobede u Prvom balkanskom ratu nad turskom vojskom u bitkama kod Kumanova i Bitolja (1912), a u Drugom balkanskom ratu za uspeh u bici kod Bregalnice (1913) nad bugarskom vojskom. Za uspehe u Prvom svetskom ratu dobio je čin vojvode. Kao komandant Prve armije, 1. novembra 1918. oslobodio je Beograd. Umro je 1945. godine u Beogradu i sahranjen je bez vojnih počasti.


622. – Istoričari smatraju da ovim datumom počinje prva godina islamske ere, odnosno dan kada je Muhamed, sa svojim pristalicama napustio Meku da bi osnovao prvi centar nove vere u Medini.

1054. – Zbog sukoba oko pitanja da li rimski papa ima primat među hrišćanskim poglavarima, došlo je do raskola između rimske i carigradske hrišćanske crkve. Spor je kasnije doveo do “velike šizme” i stvorene su dve crkve – istočnopravoslavna i zapadna rimokatolička.

1533. – Prema naredbi španskog osvajača Fransiska Pizara (Francisco Pizarro), ubijen je car Inka Atahualpa, iako je dao traženi otkup – jednu sobu punu zlata i dve pune srebra.

1661. – Stokholmska banka izdala je prve papirne novčanice u Evropi.

1732. – Rođen je engleski slikar Džošua Rejnolds (Joshua Reynolds), jedan od najvećih portretista u istoriji slikarstva, prvi predsednik Kraljevske umetničke akademije (1768) i dvorski slikar od 1784. Izradio je oko 2.000 portreta i snažno uticao na generacije engleskih portretista.

1858. – Rođen je srpski vojvoda Petar Bojović, čuveni vojskovođa u ratovima 1912-18. Zaslužan je za pobede u Prvom balkanskom ratu nad turskom vojskom u bitkama kod Kumanova i Bitolja (1912), a u Drugom balkanskom ratu za uspeh u bici kod Bregalnice (1913) nad bugarskom vojskom. Za uspehe u Prvom svetskom ratu dobio je čin vojvode. Kao komandant Prve armije, 1. novembra 1918. oslobodio je Beograd. Umro je 1945. godine u Beogradu i sahranjen je bez vojnih počasti.

1861. – Osnovano je Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu.

1867. – Francuski vrtlar Žozef Monije (Joseph Monier) patentirao je u Parizu armirani beton.

1872. – Rođen je norveški istraživač Rual Amundsen (Roald), prvi čovek koji stigao na Južni pol (1911). Poginuo je u junu 1928. u avionskoj nesreći, pokušavajući da pronađe nestalu italijansku ekspediciju koja je krenula ka Severnom polu.

1890. – Umro je švajcarski pisac Gotfrid Keler (Gottfried Keller), najveći pripovedač nemačkog govornog područja u Švajcarskoj (“Ljudi iz Zeldvile”, “Ciriške novele”, “Sedam legendi”, “Epigram”, “Zeleni Hajnrih”, “Martin Zalander”).

1896. – Umro je francuski pisac Edmon Gonkur (Edmond Goncourt), na čiju je inicijativu osnovano književno društvo koje od 1903. nosi ime braće Gonkur “Academie des Goncourt”.

1917. – Osujećen je pokušaj boljševika da preuzmu vlast u Rusiji, Trocki je uhapšen, a Lenjin se povukao u ilegalu.

1918. – U Jekaterinburgu je ubijen poslednji ruski car Nikola II Romanov i članovi njegove porodice.

1925. – U Bagdadu je otvoreno zasedanje prvog izabranog parlamenta Iraka.

1935. – U Oklahoma Sitiju postavljen je prvi u svetu parking merač.

1945. – SAD su u pustinji Alamogordo, u državi Novi Meksiko, izvršile prvu probu atomske bombe, pod šifrovanim nazivom “Triniti”.

1950. – Na stadionu “Marakana” u Rio de Žaneiru, Urugvaj je u finalu svetskog prvenstva pobedio Brazil sa 2:1, osvojivši drugi put svetski fudbalski šampionat. Utakmicu je pratilo 199.000 gledalaca.

1951. – Belgijski kralj Leopold III abdicirao je u korist sina Boduena (Baudouin).

1965. – Predsednici Francuke i Italije Šarl de Gol (Charles, Gaulle) i Đuzepe Saragat (Giuseppe) otvorili su 11,6 kilometara dug tunel ispod Mon Blana koji je povezao dve zemlje.

1969. – Američki vasionski brod “Apolo 11” lansiran je iz Kejp Kanaverala u istorijsku misiju ka Mesecu sa astronautima Nilom Armstrongom (Neil), Edvinom Oldrinom (Edwin Aldrin) i Majklom Kolinsom (Michael Collins).

1976. – Indonezija je anektirala bivšu portugalsku koloniju Istočni Timor kao svoju 27. pokrajinu.

1979. – Sadam Husein (Saddam Hussein) je postao predsednik Iraka.

1995. – Umro je britanski pesnik Stefan Spender (Stephen). Na početku karijere nazvan je drugim Šelijem (Shelly) (“Dvadeset pesama”, “Ruševine i viđenja”).

1998. – Kosovski Albanci su u Prištini konstituisali paralelni kosovski parlament. Policija je, po naredbi srpskih vlasti koje su taj postupak smatrale nelegalnim, kao i majske izbore, zaposela prostorije i zaplenila dokumenta o radu parlamenta.

2000. – U Budimpešti je umro pesnik Đerđ Petri, jedan od najpoznatijih mađarskih disidenata za vreme komunističkog režima Janoša Kadara.

2001. – Kineski i ruski predsednici Đijang Cemin i Vladimir Putin potpisali su prijateljski pakt kojim su postavljeni principi partnerstva dve zemlje, a u funkciji zaštite njihovih interesa.

2001. – Predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) od 1980. Huan Antonio Samaran (Juan Antonio Samaranć) penzionisan je, a potom imenovan za počasnog doživotnog predsednika MOK-a. Njega je nasledio belgijski hirurg Žak Rog (Jacques Rogge).

2003. – Vojnim pučem je svrgnuta vlada afričke ostrvske države Sao Tome i Principe dok je njen predsednik Fradike de Menezes bio u privatnoj poseti Nigeriji.

2003. – Tribunal u Hagu obelodanio je optužnicu protiv bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Gorana Hadžića, zbog ratnih zločina nad hrvatskih i drugim nesrpskim stanovništvom u istočnoj Slavoniji. Hadžić je od tada u bekstvu.

2004. – Na aerodromu u Tokiju uhapšen je bivši svetski prvak u šahu Bobi Fišer. U martu 2005. Fišer je otputovao na Island pošto je dobio državljanstvo te ostrvske zemlje i time izbegao deportaciju u SAD koje ga traže više od deset godina zbog kršenja međunarodnih sankcija prema bivšoj SR Jugoslaviji, gde je 1992. odigrao šahovski meč sa Borisom Spaskim.

2004. – Umro je Čarls Nj. Svini (Charles Sweeney), američki pilot koji je upravljao bombarderom koji je bacio atomsku bombu na japanski grad Nagasaki 1945. godine.

2005. – UNESCO je uvrstio Mostar (BiH) na listu svetske kulturne baštine. ♦