U AKC Matrijaršija izložba Marka Krojača umetnika iz Berlina

U AKC Matrijaršija izložba Marka Krojača umetnika iz Berlina

21/04/2016 Off By

Posetioci su dobrodošli već od 15 časova da učestvuju u crtačkim radionicama i uživaju u tajlandskom obroku koji će pripremati Marko i Jo’s Angels. Otvaranje izložbe se ošekuje od 20 časova, a kasnije i nastup benda Slow Slow Loris


AKC MATRIJARŠIJA u petak, 22. aprila otvarće izložbe Marka Krojača, umetnika iz Berlina, koji je trenutno na rezidencijalnom programu centra. Krojač će izlagati svoje radove koji predstavljaju intervencije u tehnici sitoštampe na sopstvenim fotografijama iz Berlina devedesetih.

Posetioci su dobrodošli već od 15 časova da učestvuju u crtačkim radionicama i uživaju u tajlandskom obroku koji će pripremati Marko i Jo’s Angels. Otvaranje izložbe se ošekuje od 20 časova, a kasnije i nastup benda Slow Slow Loris. 

To je berlinski eksperimentalni/avangardni duo koji svira melodični nojz, a u stvari je kolaboracija dva odvojena projekta – ANY i G6PD. Koristeći glas i elektronske uređaje otkrivaju melodiju unutar nesklada. Upravo su objavili svoj prvi album From Monster till Morning za izdavačku kuću Staaltape.

Nešto više o izložbi:1989. istočni Berlin bio je prazan jer je na hiljade istočnih Nemaca prešlo je preko Mađarske i Čehoslovačke u zapadnu Nemačku. Prvi ljudi koji su otišli u istočni Berlin shvatili su da je taj deo grada prazan kao grad duhova. U političkom vakumu između pada zida i ujedinjenja, vlada istočne Nemačke je skoro prestala da ima bilo kakvu funkciju. To je omogućilo ljudima u istočnom Berlinu da zauzmu prazne kuće i žive u njima.

Godinu dana nakon pada berlinskog zida bilo je oko 120 skvotova u istočnom delu Berlina.

U istočnoj Nemačkoj bilo je uobičajeno „skvotirati“ napuštene stanove, ali je iskustvo zauzimanja celih kuća bilo novo. Bio je to šareniš od ljudi i filozofija, militantne feminističke kuće, pankrokerske, hipi, naci, mešane po spratovima i sl.

Pod pritiskom zapada istok je 1. avgusta 1990. izmislio zakon koji je onemogućio „skvotiranje“. Zapad je zapravo već imao iskustva sa skvotovima tokom sedamdesetih i osamdesetih, a posle skvotova ’80-ih, izmislili su pravilo da svaki novi skvot mora biti ispražnjen posle 24 sata.

Neki su ljudi pokušavali da zauzmu kuće i nakon ovog datuma, ali su bili izbacivani posle svega nekoliko dana.

Dvanaestog novembra 1990, mesec dana nakon ujedinjenja Nemačke policija je ispraznila 3 kuće. Kao reakciju na to ljudi iz Mainzer strasse (ulice sa 14 skvotiranih kuća) zaustavili su saobraćaj na Frankfurter Allee, jednoj od najvažnijih ulica istočnog Berlina. Policija je surovo reagovala. Sve se završilo trodnevnim neredima. Država je poslala 7500 specijalaca da se bori protiv 400 skvotera. Posle toga nastupilo je razočarenje među skvoterima, svaka kuća pokušavala je da se legalizuje i sklopi neku vrstu ugovora.

Međutim, tada je neko od skvotera otkrio da postoji stari zakon zapadne Nemačke po kome policija ne sme da izbaci ljude koji, makar i ilegalno, ostanu duže od mesec dana u nekoj kući.

To je olakšalo situaciju i do 1996.  je bilo mirno, vlada je probala da izbaci skvotere, ali nije imala zakonski okvir za to. Tada je doneta odluka da Berlin postane glavni grad ujedinjene Nemačke. Zbog toga je morao da bude „očišćen“ i za tu svrhu kao ministar unutrašnjih poslova Berlina angažovan je desničarski orijentisan general. Vlasnici kuća počeli su da plaćaju ljude da podmeću požare po skvotovima, a general je prećutno odobravao i sam na nezakonit način „očistio“ oko 20 kuća. Kada je otišao sa vlasti nije bilo više ni jedne skvotirane kuće. Skvoteri su bili ili oterani, ili su sklopili ugovore.

Danas situacija izgleda ovako: ljudi iz srećnijih skvotova napravili su sindikate i uspeli da kupe 6 kuća. Sada u njima stanuju i rentom otplaćuju kuće koje će kroz nekoliko godina upravo oni posedovati. Ostali imaju privremene ugovore sa vlasnicima, privatnim ili državnim.

AKC Matrijaršija, Djordja Čutukovića 13, Zemun, Autobuski prevoz: 15, 18, 78,Beovoz: stanica Zemun – Noćni prevoz: 15.(PressNDF)♦