25. mart

25. mart

25/03/2016 Off By
 –
1991.

Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin-Mića Tatić, junak TV serije za decu “Na slovo, na slovo”. Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom “Dobro jutro, deco”.

1196.
Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao je vlast drugorođenom sinu Stefanu, koji je 1217. krunisan kao prvi srpski kralj (Prvovenčani). Najstariji sin Vukan je kao veliki knez zadržao Zetu, Trebinje, Toplicu i Hvosno, a najmlađi sin Rastko se zamonašio.
 
1611.
Rođen je turski putopisac Evlija Čelebija, koji je od 1630. proputovao Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u čuvenim “Putopisima” u 10 knjiga.
 
1807.
U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.
 
1821
Grci su na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka, koji je nakon 12 godina završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.
 –
1844.
Proglašen je Prvi srpski građanski zakonik, koji je odigrao značajnu ulogu u pravnom i društvenom životu Srbije.
 –
1867.
Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini (Toscanini), jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Dirigovao je u milanskoj Skali, a potom u Metropoliten operi u Njujorku, u kome je organizovao i simfonijski orkestar.
. –
1875
Rođen je Branislav Petronijević, jedan od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih građanskih filozofa. Bio je profesor Velike škole, potom Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pored filozofije bavio se paleontologijom, biologijom i psihologijom (“Principi metafizike”, “Istorija novije filozofije”, “Univerzalna evolucija”).

.

1881.
-Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, čije je delo otvorilo nove pravce razvoja mađarske muzike. U svetskim razmerama jedan je od začetnika “nove muzike” 20. veka (simfonijska poema “Košut”, opera “Dvorac Modrobradog”, baleti “Drveni princ”, “Čudesni mandarin”). Kao antifašista emigrirao je 1940. u SAD, gde je 1945. umro.
1903
Rođen je srpski revolucionar Blagoje Parović – Šmit, jedan od najistaknutijih rukovodilaca Komunističke partije Jugoslavije pre Drugog svetskog rata, u Španskom građanskom ratu politički komesar 13. internacionalne (francuske) brigade. Prema zvaničnoj verziji, poginuo je u borbi sa španskim fašistima u julu 1937. u bici kod Brunete, ali su kasnija verodostojna svedočenja upućivala na zaključak da ga je zapravo ubio agent sovjetske političke policije NKVD, čime je Josif Staljin otklonio mogućnost izbora Parovića za generalnog sekretara KPJ. Posle zavođenja Šestojanuarske diktature 1929, kojom su zabranjene političke stranke, emigrirao je u ŠSR i Kominterna ga je slala u Nemačku i druge zemlje kao partijskog instruktora. Član Politbiroa Centralnog komiteta KPJ postao je 1934, bio je delegat KPJ na Sedmom kongresu Kominterne 1935, a u Španiji je predstavljao Centralni komitet KPJ pri Centralnom komitetu Komunističke partije Španije
 –
1918.
Umro je francuski kompozitor Klod Ašil Debisi (Claude Ashille Debussy), tvorac muzičkog impresionizma i jedan od utemeljivača moderne muzike (“Popodne jednog fauna”, “Nokturno”).
 –
1923.
Sletanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz – Carigrad, Jugoslavija je postala deo tada malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem.
 –
1924.
Zbačen je s prestola grčki kralj Đorđe II, a Grčka je proglašena republikom.
1937.
Italija i Kraljevina Jugoslavija sklopile su sporazum o međusobnoj miroljubivoj politici, koji je dobio naziv “Uskršnji pakt”.
1941.
Kraljevina Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu Nemačke, Italije i Japana. Protokol su u Beču potpisali predsednik vlade Dragiša Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković.
 –
1957.
Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisale su Rimski ugovor po kojem je 1. januara 1958. osnovano Evropsko zajedničko tržište. Organizacija je kasnije nazvana Evropska ekonomska zajednica (danas Evropska unija).
 –
1975.
U Rijadu je ubijen kralj Fejsal (Faisal). Ubica, kraljev sinovac princ Fejsal Musaid, pogubljen je javno u Rijadu u junu, a novi kralj Saudijske Arabije postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz (Khaled).
 –
1991.
Tajni sastanak u Karađorđevu predsednika Srbije i Hrvatske, Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, koji su se, prema nekim izvorima, tada navodno dogovorili o podeli Bosne i Hercegovine i o rušenju reformske jugoslovenske vlade premijera Ante Markovića. Održavanje ovog sastanka i dogovor nikada nisu zvanično potvrđeni, ali su kasnije brojni izvori saopštili da za to imaju čvrste dokaze.
 –
1991.
Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin-Mića Tatić, junak TV serije za decu “Na slovo, na slovo”. Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom “Dobro jutro, deco”.
 –
1993.
Višemesečni pregovori o Bosni i Hercegovini završeni su u Njujorku neuspehom. Mirovni plan kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa (Cyrus Vance) i lorda Dejvida Ovena (David Owen) potpisali su bosanski Hrvati i Muslimani, a lider bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je da ga potpiše, smatrajući da su predložene mape neprihvatljive za Srbe.
 –
1994.
Neonacisti su bacili bombu na sinagogu u Libeku, što se smatra prvim takvim incidentom od kraja Drugog svetskog rata u Nemačkoj.
1999.
Vlada SR Jugoslavije prekinula je diplomatske odnose sa SAD, Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom zbog agresije NATO-a na Jugoslaviju. Nakon prvih vazdušnih udara na području Prištine i još osam gradova u Srbiji, u centru Beograda demolirani su američki, nemački, francuski i britanski kulturni centri.
 –
1999.
U požaru koji je zahvatio oko 30 vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.
. –
2002
Film “Ničija zemlja” bosanskog reditelja Danisa Tanovića dobio je nagradu “Oskar” za najbolji strani film.
 –
2002.
U snažnom zemljotresu u Avganistanu i severozapadnom Pakistanu život je izgubilo oko 1.800 ljudi, a više od 2.000 je povređeno.
 –
2003.
Vlada Srbije donela je odluku da raspusti Jedinicu za specijalne operacije (JSO), u kojoj su bili i osumnjičeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i još neka ubistva u prošlosti.♦