9. mart

9. mart

09/03/2016 Off By
1991. – Na velikim demonstracijama u Beogradu opozicione partije zahtevale su slobodno informisanje na TV Beograd. Bilo je predviđeno da desetine hiljada demonstranata s Trga republike krenu ka sedištu TV. U sukobu demonstranata i milicije – za koji su krivicu dve strane pripisale jedna drugoj – poginuli su učenik Branivoje Milinović i milicionar Nedeljko Kosović. Pod pritiskom demonstranata, rukovodeća ekipa Informativnog programa TV Beograd i generalni direktor RTV Beograd Dušan Mitević podneli su ostavke. Ostavku je dao i ministar unutrašnjih poslova Srbije Radmilo Bogdanović. Uveče, posle demonstracija, centar Beograda zaposela je armija s desetinama tenkova

 
1074. – Boreći se protiv kršenja celibata, papa Grgur VII naredio je da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu ekskomunicirani.
1495. – Tokom opsade Napulja, u vojsci frnacuskog kralja Šarla III (Charles) pojavila se epidemija sifilisa koja se brzo proširila na ostale evropske zemlje. Smatra se da su, dotad nepoznatu bolest, doneli Kolumbovi moreplovci s Novog kontinenta.
1661. – Umro je kardinal Žil Mazaren (Jules Mazarin), francuski političar italijanskog porekla. Posle smrti kardinala Rišeljea (Richelieu) 1642. postao je ministar za vreme regentstva kraljice Ane i kao jedan od najveštijih diplomata svoga doba, učvrstio temelje na kojima je Luj DžIV gradio hegemonističku politiku Francuske prema Evropi.
1796. – Napoleon Bonaparte oženio je Žozefinu d Boarne (Josephine de Beauharnais), udovicu bivšeg francuskog oficira koji je giljotiniran za vreme Francuske revolucije.
1807. – Predvođeni Karađorđem, srpski ustanici su potpuno oslobodili Beograd od Turaka, iako je grad, kao politički centar pašaluka, bio čvrsto utvrđen i posednut jakim janičarskim snagama. Ustanici su tokom 1804, 1805. i 1806. bezuspešno pokušavali da zauzmu beogradsku tvrđavu i tek 8. januara 1807. beogradski vezir Sulejman-paša bio je prinuđen da preda Karađorđu Gornji grad, a dva meseca potom i Donji grad. Beograd je postao politički, vojni i kulturni centar nove Srbije i ostao je u srpskoj vlasti do propasti Prvog srpskog ustanka 1813.
1814. – Rođen je ukrajinski pisac i slikar Taras Ševčenko, najveći ukrajinski pesnik 19. veka, romantičar i revolucionar. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom razvio je književni ukrajinski jezik i otvorio puteve novoj ukrajinskoj poeziji (zbirka pesama “Kobzar”, poema “Hajdamaki”).
1817. – Srpski vojvoda i popečitelj (ministar) finansija u Prvom srpskom ustanku knez Sima Marković pogubljen je u beogradskoj tvrđavi prema naređenju Marašli Ali-paše. Od početka ustanka bio je blizak saradnik Karađorđa, s kojim je emigrirao posle propasti ustanka. Vratio se u Srbiju zahvaljujući nagodbi Miloša Obrenovića i Ali-paše, ali je nastavio prepisku sa srpskim starešinama u Besarabiji, pozivajući ih da se vrate i nastave borbu protiv Turaka. S vojvodom Pavlom Cukićem i bivšim Karađorđevim kapetanom Dragićem Gorunovićem podigao je bunu koju su Miloš i Turci brzo ugušili, a Marković i Gorunović su uhvaćeni i pogubljeni.
1831. – Kralj Luj Filip (Louis Philippe) je osnovao Francusku Legiju stranaca sa sedištem u Alžiru.
1862. – Tokom Američkog građanskog rata dogodio se prvi sukob oklopnih brodova između “Monitora”, broda armije Unije i broda Konfederalne vojske “Merimak”. U četvoročasovnoj bici nijedan brod nije oštećen.
1888. – Umro je Vilhelm I (Wilhelm), pruski kralj od 1861, koji je uz pomoć moćnog kancelara Ota fon Bizmarka (Otto von Bismark) 1871. ujedinio 25 nemačkih država u Nemačko Carstvo i proglasio se carem.
1890. – Rođen je ruski državnik Vjačeslav Mihajlovič Molotov šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956, glavni pregovarač s nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog pakta o nenapadanju u avgustu 1939. Nakon 30 godina koje je proveo u najvišem partijskom i državnom vrhu u vreme Staljinove diktature, isključen je iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih funkcija u junu 1957.
1924. – Italija je anektirala Rijeku, koja je od potpisivanja jugoslovensko-italijanskog ugovora u Rapalu u novembru 1920. imala status nezavisnog grada.
1934. – Rođen je Jurij Gagarin, sovjetski pilot-kosmonaut, pukovnik i vojni novinar za pitanja astronautike, prvi čovek koji je Zemlju obleteo u veštačkom stelitu i boravio u vasioni. U Luberecku je završio zanatsku školu 1951, a u Saratovu 1955. industrijski tehnikum i pilotski kurs u aeroklubu. Po završetku Orenburškog vazduhoplovnog učilišta 1957, postao je pilot-lovac. Dvanaestog aprila 1961. obleteo je Zemlju za 108 minuta u kosmičkom brodu satelitu “Vastok”.
1942. – Japanske invazione snage su u Drugom svetskom ratu okončale zauzimanje indonežanskog ostrva Java, tada pod holandskom kolonijalnom vlašću.
1943. – Rođen je američki velemajstor Robert Bobi Fišer (Bobby Fisher), prvi Amerikanac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u šahu. Šampionsku titulu stekao je pobedivši 1972. u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog, a izgubio je bez meča 1975, kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka sveta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov.
1989. – Vlasti u Varšavi su zvanično optužile sovjetske službe bezbednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proleće 1940.
1991. – Na velikim demonstracijama u Beogradu opozicione partije zahtevale su slobodno informisanje na TV Beograd. Bilo je predviđeno da desetine hiljada demonstranata s Trga republike krenu ka sedištu TV. U sukobu demonstranata i milicije – za koji su krivicu dve strane pripisale jedna drugoj – poginuli su učenik Branivoje Milinović i milicionar Nedeljko Kosović. Pod pritiskom demonstranata, rukovodeća ekipa Informativnog programa TV Beograd i generalni direktor RTV Beograd Dušan Mitević podneli su ostavke. Ostavku je dao i ministar unutrašnjih poslova Srbije Radmilo Bogdanović. Uveče, posle demonstracija, centar Beograda zaposela je armija s desetinama tenkova
1992. – Umro je bivši premijer Izraela Menahem Begin (Menachem). Lider ilegalne cionističke grupe “Irgun Cevai Leumi” četrdesetih, a nakon osnivanja Izraela 1948. šef desničarske partije “Likud”, potpisao je 1997. u Kemp Dejvidu mirovni ugovor s egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom, za šta je s egipatskim predsednikom podelio Nobelovu nagradu za mir 1978.
1994. – Teroristi Irske republikanske armije su izveli prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom “Hitrou”.
1999. – Iranski predsednik Mohamad Hatami (Mohammad Khatami) doputovao je u Italiju, što je bila prva poseta šefa iranske države jednoj zapadnoj zemlji od islamske revolucije 1979. Tokom trodnevne posete Hatami se susreo i sa poglavarom Rimokatoličke crkve Jovanom Pavlom II u Vatikanu, kao najviši iranski verski lider koji je posetio papu.
2001. – U napadima albanskih ekstremista na selo Lučane na jugu Srbije poginuo je jedan pripadnik srpskih snaga bezbednosti, a dvojica su ranjena.
2002. – Ponovo je otvoren tunel Mon Blan u Alpima, nakon velikog požara u njemu 1999. kada je poginulo 39 osoba.
2002. – U samoubilačkoj eksploziji u prepunom kafiću Moment u Jerusalimu, u blizini rezidencije izraelskog premijera Ariela Šarona, poginulo je 13 a povređeno više od 50 osoba.
2003. – U Havani, glavnom gradu Kube, Evropska unija otvorila
2003. – Tajlandska policija je saopštila da je u tromesečnoj akciji, koja je sprovedena širom zemlje u potrazi za proizvođačima i dilerima sintetičke droge (metafetaminima) ubijeno više od 2.200 ljudi.♦