21. oktobar

21. oktobar

21/10/2015 Off By

 

steljanje kragujevac1941. – Nemačka “kaznena ekspedicija” je u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu streljala više od 7.000 srpskih civila. Dan ranije, nemačka vojska je napravila obruč oko grada, a patrole su kupile ljude po kućama, radnjama, kafanama, crkvama, kancelarijama. U gimnaziji su pokupili sve đake od petog do osmog razreda, profesore i direktora Milivoja Pavlovića, koji je odbio milost okupatora i podelio sudbinu đaka. Kragujevački pokolj jedan je od najvećih i najmonstruoznijih u Drugom svetskom ratu izvršen nad civilnim stanovništvom u jednom mestu i u jednom danu. U znak sećanja na užasan zločin, kraj spomenika poginulima u Šumaricama u Kragujevcu svake godine se održava Veliki školski čas, uz učešće umetnika, đaka i građana iz svih krajeva zemlje.


 

1422. – Umro je francuski kralj Šarl VI, koji je vladao 42 godine. U početku vladavine nazivan je “Šarl Voljeni” (le Bien-Aime), a od 1392, posle nekoliko napada ludila dobio je nadimak “Šarl Ludi” (le Fou). Tokom njegove vladavine Englezi su, predvođeni kraljem Henrijem V, 1415. naneli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura i osvojili severnu Francusku sa Parizom.

1760. – Rođen je japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predele, uključujući čuveni ciklus “Trideset pogleda na Fudžijamu”.

1772. – Rođen je engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž. Postavio je filozofske i teorijske osnove engleskog romantizma, a njegovo delo, iako malo po obimu, snažno je uticalo na evropsko pesništvo 19. veka (“Književna biografija”, “Stari mornar”, “Kublaj Kan”, “Kristabela”, zajednička zbirka pesama sa Vordsvortom “Lirske balade”).

1805. – U bici kod Trafalgara Britanci pod Horacijom Nelsonom porazili su francusko-špansku flotu, a da nisu izgubili ni jedan brod. U bici je smrtno ranjen legendarni britanski admiral, a pobeda je Engleskoj obezbedila prevlast na moru za ceo naredni vek.

1833 – Rođen je u švedski kemičar, industrijalac i izumitelj Alfred Bernard Nobel. Pronalazak dinamita 1867. stekao veliko bogatstvo koje je dio nagradnog fonda ostavio za izvanredne rezultate u fizike, hemije, medicine, književnosti i za mirovne napore.

1879. – Tomas Edison izvršio je u laboratoriji u Nju Džersiju probu svog najnovijeg izuma – sijalice sa grafitnim nitima. Sijalica je svetlela čitavih 13 časova.

1917. – Rođen je američki trubač, pevač, kompozitor i šef orkestra Džon Birks “Dizi” Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Imao je presudnu ulogu u stvaranju “bi-bap” muzike.

1938. – Japanske trupe su posle nekoliko meseci bombardovanja zauzele kineski grad Kanton.

1941. – Nemačka “kaznena ekspedicija” je u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu streljala više od 7.000 srpskih civila. Dan ranije, nemačka vojska je napravila obruč oko grada, a patrole su kupile ljude po kućama, radnjama, kafanama, crkvama, kancelarijama. U gimnaziji su pokupili sve đake od petog do osmog razreda, profesore i direktora Milivoja Pavlovića, koji je odbio milost okupatora i podelio sudbinu đaka. Kragujevački pokolj jedan je od najvećih i najmonstruoznijih u Drugom svetskom ratu izvršen nad civilnim stanovništvom u jednom mestu i u jednom danu. U znak sećanja na užasan zločin, kraj spomenika poginulima u Šumaricama u Kragujevcu svake godine se održava Veliki školski čas, uz učešće umetnika, đaka i građana iz svih krajeva zemlje.

1944. – Američke trupe su zauzele Ahen, prvi veći nemački grad koji su u Drugom svetskom ratu osvojili saveznici.

1945. – Na izborima u Francuskoj prvi put su glasale žene.

1950. – Kineske trupe počele su okupaciju Tibeta.

1969. – Umro je američki pisac Žan Luj Keruak, poznat kao Džek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka (“Na putu”, “Podzemljaši”, “Doktor Saks”, “Anđeli pustoši”).

1969. – Vili Brant je formirao koalicionu vladu socijaldemokrata i liberala, i postao prvi socijaldemokratski kancelar Zapadne Nemačke. Vodio je politiku popuštanja zategnutosti u svetu, posebno u odnosima sa istočnoevropskim zemljama, a njegova “istočna politika” je doprinela stabilizaciji prilika u Evropi.

1984. – Umro je francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca “novog talasa” francuskog filma. Svetsku slavu je stekao prvim filmom “400 udaraca” (1959) (“Žil i Džim”, “Američka noć”, “Pucajte na pijanistu”, “Poslednji metro”).

1986. – SAD su naredile pedesetpetorici sovjetskih diplomata da napuste zemlju do 1. novembra kao odgovor na proterivanje petorice američkih diplomata iz Moskve.

1990. – U Bejrutu je, zajedno sa članovima porodice, ubijen vođa libanske Nacionalne liberalne partije i jedan od lidera hrišćanske zajednice u Libanu Deni Šamun.

1991. – Na osnovu odluke Predsedništva SFR Jugoslavije jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile su Sloveniju.

1994. – SAD i Severna Koreja su potpisale sporazum prema kojem će Pjongjang zamrznuti i potom napustiti nuklearni program.

1997. – Milo Đukanović, premijer Crne Gore pobedio je na predsedničkim izborima Momira Bulatovića, dotadašnjeg predsednika, koji je imao podršku predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Time je znatno smanjen Miloševićev uticaj u Crnoj Gori, a novi predsednik je svoju politiku usmerio na izdvajanje te republike iz jugoslovenske federacije.

2001. – Jugoslovenski general u penziji Pavle Strugar doborovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, koji ga je u februaru mesecu optužio za kršenje zakona i običaja rata na području Dubrovnika 1991. On je bio prvi oficir bivše Jugoslovenske narodne armije koji se dobrovoljno predao ovom sudu. Strugar je osuđen 31. decembra 2005. na osam godina zatvora.

2002. – Haški tribunal otpečatio je optužnice protiv Draga Nikolića, Vujadina Popovića i Ljubiše Beare, koje ih terete za učešće u zločinima počinjenim u Srebrenici jula 1995, pošto su snage Vojske Republike Srpske preuzele kontrolu nad tim gradom.

2003. – U seriji velikih požara koji su zahvatili šume i naselja u okolini Los Anđelesa i San Dijega (južna Kalifornija), poginula su najmanje 22 čoveka, izgorelo je preko 300.000 hektara šume i oko 3.500 kuća.♦