20. oktobar

20. oktobar

20/10/2015 Off By

1944. – Jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije pod komandom generala Peka Dapčevića i Crvene armije pod komandom generala Vladimira Ivanoviča Ždanova u Drugom svetskom ratu oslobodile Beograd. Tokom 12 dana teških borbi poginulo je 16.800 Nemaca, a 8.739 je zarobljeno. Među oslobodiocima su poginula 2.944 jugoslovenska borca i 960 crvenoarmejaca. Zaplijenjeno je 1.500 nemačkih motornih vozila, 80 tenkova i 200 topova. Oslobađanjem glavnog grada Jugoslavije presečena je komunikacija Solun – Budimpešta, pa je nemačka grupa armija “E” morala da se izvlači iz Grčke nepovoljnijim pravcem, što je osetno usporilo njeno povlačenje i povećalo gubitke


1632. – Rođen engleski arhitekta Kristofer Ren, osnivač Kraljevskog društva u Londonu /akademija nauka/ i njegov prvi predsednik od 1680. do 1682. Zaslužan je za usvajanje renesansnih arhitektonskih uzora i napuštanje duge tradicije zidanja u kasnogotičkom maniru. Projektovao je niz zdanja posle požara koji je opustošio London 1666, uključujući 53 crkve, među kojima monumentalnu katedralu Svetog Pavla.

1728. – Požar uništio veći dio Kopenhagena.

1757. – Jovan Apostolović postao prvi Srbin doktor medicine, odbranivši na univerzitetu u Haleu, na kojem je i studirao, disertaciju na latinskom jeziku – “O načinu kako duševni efekti utiču na čovečje telo”. Bio je lekar u Novom Sadu i 1762. je znatno doprinio suzbijanju kuge u Beogradu, Bačkoj i Banatu.

1784. – Rođen engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston, dvaput premijer između 1855. i 1865. Organizovao je “Opijumski rat” protiv Kine i Krimski rat protiv Rusije i bio je inicijator gušenja antikolonijalnih ustanaka u Indiji i Kini.

1827. – U pomorskoj bici kod Navarina, tokom grčkog rata za oslobođenje, ruski, britanski i francuski brodovi uništili tursku i egipatsku flotu.

1843. – Rođen srpski pisac Kosta Trifković, komediograf koji je realistički slikao naravi vojvođanske sredine u drugoj polovini 19. veka. Njegove šaljive pozorišne igre prožete su neusiljenim humorom i prirodnošću i bile su pravo osveženje u vreme teške romantičarske drame. Realistički je nastavio komediografsku tradiciju zanemarenu u srpskoj literaturi posle Jovana Sterije Popovića, ali bez Sterijine snage i dubine. Dela: “Izbiračica”, “Milo za drago”, “Mladost Dositeja Obradovića”, “Školski nadzornik”, “LJubavno pismo”, “Čestitam”, “Francusko-pruski rat”.

1854. – Rođen francuski pisac Žan Nikolas Artir Rembo, preteča simbolizma i nadrealizma, čije pesničko delo nije obimno, ali je snažno uticao na francuske i svetske pesnike novim jezikom i neuobičajenom metaforikom. Većinu pesama napisao je pre 20. godine života, a u 17. čuvenu poemu “Pijani brod”. Kao pristalica Pariske komune napisao je više buntovničkih pesama. Kroz literaturu je prošao kao meteor, ostavivši delo koje je nagovestilo simbolizam i nadrealizam i autentičnom pesničkom vrednošću inspirisalo mnoge pesnike širom sveta. Dela: pesničke zbirke “Pesme”, “Iluminacije”, “Boravak u paklu”.
1891. – Rođen engleski fizičar Džejms Čedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935. godine. On je 1932. otkrio neutron. U Drugom svetskom ratu je od 1943. do 1945. kao glavni britanski instruktor radio na “Menhetn projektu” razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.
1894. – Rođen srpski vajar Risto Stijović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studije je počeo na Umetničkoj školi u Beogradu, a posle prelaska preko Albanije u Prvom svetskom ratu dospeo je sa srpskom vojskom na Krf, odakle je otišao u Marsej, zatim u Pariz, gde je studirao i izlagao. Izgradio je karakterističan izraz zasnovan na zatvorenim uprošćenim volumenijenog drveta. Autor je mnogih spomenika, izvanredno stilizovanih životinja, posebno ptica, u kamenu, bronzi i drvetu.
1918. – Nemačka prihvatila uslove saveznika za kapitulaciju u Prvom svjetskom ratu.
1935. – Alijansa ženskih pokreta Jugoslavije u više gradova organizovala zborove, zahtevajući jednako, opšte, tajno, aktivno i pasivno pravo glasa za sve građane oba pola.
1935. – Kineske komunističke snage Mao Ce Tunga u provinciji Severni Šensi okončale “Dugi marš”, započet godinu dana ranije iz provincije Jangksi, tokom kojeg je probijena četvorostruka blokada Nacionalističke armije Čang Kaj Šeka. U proboju ka severu pod borbom je pređeno više od 11.000 kilometara i marš je završen spajanjem delova kineske Crvene armije.

1936. – Zdanje Skupštine Jugoslavije primilo prve poslanike. Kamen temeljac te impresivne građevine je 1907. položio kralj Srbije Petar Prvi Karađorđević, a zgradu je projektovao srpski arhitekta Jovan Ilkić.
1941. – Pred ofanzivom nmačke armije u Drugom svtskom ratu sovetska vlada proglasila opsadno stanje u Moskvi i prešla u Kujbišev, u najkritičnijem trenutku tokom napada nacističkih trupa na glavni sovjetski grad.

1942. – Umro srpski glumac, pisac, karikaturista i humorista Brana Cvetković, osnivač “Orfeuma” za koji je napisao više od 80 dramskih komada i skečeva lakog žanra. Školovao se u Beogradu i Minhenu. Bio je glumac Narodnog pozorišta, a zatim član putujućih družina.

1943. – Nekoliko desetina britanskih i američkih bombardera u Drugom svjetskom ratu zasulo Niš tepihom bombi, usmrtivši više od 250 srpskih civila, uključujući više desetina dece. Objekti nemačke okupatorske vojske pretrpeli su neznatna oštećenja, a najviše su postradali kvartovi najsiromašnijih Nišlija oko železničke stanice, u Šumadijskoj, Drinskoj, Prizrenskoj, Kajmakčalanskoj, Šiptarskoj, Gvozdenoj i Banjalučkoj ulici. Bio je to početak angloameričke vazdušne kampanje po gradovima u Srbiji i Crnoj Gori, koja je trajala do 18. septembra 1944. Bombe su malo naudile nemačkoj vojnoj sili, ali su tokom velike vazdušne operacije, pod izgovorom da istruju Nemce, “saveznici” ubili hiljade srpskih civila.
1944. – Jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije pod komandom generala Peka Dapčevića i Crvene armije pod komandom generala Vladimira Ivanoviča Ždanova u Drugom svetskom ratu oslobodile Beograd. Tokom 12 dana teških borbi poginulo je 16.800 Nemaca, a 8.739 je zarobljeno. Među oslobodiocima su poginula 2.944 jugoslovenska borca i 960 crvenoarmejaca. Zaplijenjeno je 1.500 nemačkih motornih vozila, 80 tenkova i 200 topova. Oslobađanjem glavnog grada Jugoslavije presečena je komunikacija Solun – Budimpešta, pa je nemačka grupa armija “E” morala da se izvlači iz Grčke nepovoljnijim pravcem, što je osetno usporilo njeno povlačenje i povećalo gubitke.
1945. – Egipat, Sirija, Irak i Liban upozorili SAD da bi stvaranje jevrejske države moglo da izazove rat, a istog dana arapske zemlje su formirale organizaciju za borbu protiv cionizma – Arapsku ligu.
1949. – Jugoslavija izabrana za nestalnog člana Saveta bezbjednosti UN.
1950. – Umro američki političar Henri Luis Stimson, ministar rata SAD od 1911. do 1913. i od 1940. do 1945, idejni tvorac najvećeg pojedinačnog ratnog zločina u istoriji čovečanstva. Na njegovu preporuku predsdnik SAD Hari Truman odlučio je da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, premda je Japan praktično već bio poražen u Drugom svjetskom ratu.
1971. – Kancelar Zapadne Nmačke Vili Brant dobio Nobelovu nagradu za mir.
1991. – U toku zemljotresa na indijskoj strani Himalaja poginulo više od 340 ljudi i razoreno je desetine hiljada kuća.
1992. – Umro srpski političar i publicista Koča Popović, učesnik Građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Studije filozofije je završio na Sorboni, u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, posle pada Aleksandra Rankovića, potpredsednik SFRJ. Poslije obračuna Josipa Broza sa takozvanim liberalima u Srbiji 1972. odstranjen je iz političkog života.
1992. – Jedinice JNA napustile dubrovačko ratište na osnovu dogovora sa Hrvatskom i Unproforom, a poluostrvo Prevlaka na ulazu u Boku Kotorsku stavljeno pod kontrolu posmatrača UN.
1995. – Belgijski političar Vili Klas zbog umešanosti u korupcionašku aferu podneo ostavku na položaj generalnog sekretara NATO.
2000. – Francuski Apelacioni sud doneo je odluku da libijski lider Muamer Gadafi može biti krivično gonjen u Francuskoj zbog bombaškog napada 1989. godine na francuski avion iznad Nigerije, kada je poginulo 170 lica. ♦