25. septembar

25. septembar

25/09/2015 Off By

vučo1897. – Rođen je srpski pisac Aleksandar Vučo, jedan od osnivača nadrealističkog pokreta u Srbiji između dva svetska rata, tvorac moderne poezije za decu. Njegova poema “Podvizi družine ‘Pet petlića'” smatra se najznačjanijim delom srpske dečije poezije posle Jovana Jovanovića Zmaja. Pisao je i filmske scenarije i bavio se filmskom kritikom.


1345. – Nakon tri godine bezuspešnih pokušaja, srpski car Dušan osvojio je Ser, čime je došao u posed puteva koji su vodili u Trakiju i ka poluostrvu Halkidiki, gde se nalazi Sveta Gora.
1493. – Kristofor Kolumbo (Cristoforo Colombo) isplovio je iz luke Kadiz na drugo putovanje u Novi svet, koji je otkrio 1492.
1513. – Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa (Vasco, Nunez) prešao je Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je video Tihi okean.
1555. – Sklopljen je Augsburški verski mir između nemačkog kralja Ferdinanda I i luteranskih knezova kojim su izjednačena prava luterana (protestanata) i rimokatolika. Usvojen je zakon o slobodi veroispovesti po principu “Cuius regio, illius religio” (čija je zemlja, onoga je i vera).
1744. – Rođen je pruski kralj Fridrih Vilhelm II (Friedrich Wilhelm), koji je tokom vladavine (1786-97) ratovao protiv Francuske Republike (1792-95), a u drugoj i trećoj podeli Poljske (1793, 1795) anektirao je velike delove poljske države.
1823. – Srpskom piscu i jezičkom reformatoru Vuku Stefanoviću Karadžiću dodeljen je počasni doktorat Univerziteta u Jeni.
1849. – Umro je austrijski violinist, dirigent i kompozitor Johan Štraus Stariji (Johann Strauss), koji je bečkom valceru dao klasični oblik i učinio ga popularnim širom Evrope. Komponovao je više od 150 valcera (najpoznatiji “Zvuci Rajne”), kadrile, marševe (“Radetzky-marš”) i polke.
1866. – Rođen je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan (Thomas Hunt), osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava.
1896. – Rođen je italijanski državnik Alesandro Pertini, predsednik Italije (1978-1985), najpopularniji italijanski političar posle Drugog svetskog rata. Član Socijalističke partije Italije postao je 1918, niz godina proveo je u fašističkim zatvorima, u Drugom svetskom ratu učestvovao u pokretu otpora, a potom bio poslanik i senator.
1897. – Rođen je srpski pisac Aleksandar Vučo, jedan od osnivača nadrealističkog pokreta u Srbiji između dva svetska rata, tvorac moderne poezije za decu. Njegova poema “Podvizi družine ‘Pet petlića'” smatra se najznačjanijim delom srpske dečije poezije posle Jovana Jovanovića Zmaja. Pisao je i filmske scenarije i bavio se filmskom kritikom.
1897. – Rođen je američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949, koji je bio zaokupljjen problemima zla.
1906. – Rođen je ruski kompozitor Dmitrij Šostakovič, koji je prvi među muzičkim umetnicima sovjetske Rusije stekao međunarodnu slavu. U svom delu je uspešno spojio rusku tradiciju i modernu zapadnoevropsku muziku i razvio vlastiti muzički izraz. Napisao je monumentalnu “Petu simfoniju”, a u najtežim danima blokade Lenjingrada u Drugom svetskom ratu “Sedmu (Lenjingradsku) simfoniju”.
1932. – Španska pokrajina Katalonija dobila je autonomiju – pravo na zastavu, lokalnu skupštinu i jezik. Autonomija je ukinuta 1939. kada je Franko došao na vlast.
1943. – Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila Smolensk, jedno od poslednjih značajnih uporišta nemačkih nacističkih snaga na teritoriji SSSR-a.
1944. – Michael Douglas, American film actor
1956. – U upotrebu je pušten prvi transatlantski telefonski kabl, postavljen između Obena u Škotskoj i Njufaundlenda u Kanadi.
1959. – Razočaran politikom vlade jedan budistički monah izvršio je u Kolombu atentat na cejlonskog premijera Solomona Bandaranaikea, koji je narednog dana podlegao povredama.
1962. – Soni Liston (Sonny) postao je svetski bokserski šampion teške kategorije kada je u Čikagu u prvoj rundi nokautirao Flojda Patersona (Floyd Patterson).
1963. – Vojska je u Dominikanskoj Republici oborila liberalnu vladu Huana Boša Gavinja (Juan Bossh Gavino), formiranu sedam meseci ranije i suspendovala Ustav.
1970. – Umro je nemački pisac Erih Marija Remark (Erich Maria Remarljue), koji se proslavio antimilitarističkim romanom “Na zapadu ništa novo”. Njegovi romani bili su zabranjeni u nacističkoj Nemačkoj, a on je bio prisiljen da emigrira i od 1947. je bio amrički državljanin (“Trijumfalna kapija”, “Crni Obelisk”).
1973. – Američki vasionski brod “Skajlab 2” spustio se u Pacifik sa tri člana posade, koji su proveli 59 dana u orbiti oko Zemlje.
1990. – Savet bezbednosti UN uveo je vazdušni embargo nad Irakom i okupiranim Kuvajtom, kojim se zabranjuju svi letovi osim humanitarnih.
1991. – Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o embargu na oružje Jugoslaviji i pozvao jugoslovenske lidere da prekinu sukobe.
1992. – Moskva i Vašington su odbacili jedan od poslednjih ostataka “hladnog rata”, dozvolivši slobodu putovanja ruskim i američkim novinarima i poslovnim ljudima koji rade u Rusiji, odnosno u SAD.
1994. – Švajcarci su na referendumu prihvatili plan vlade o donošenju zakona protiv rasizma.
1995. – New M.O.T emission tests were introduced in the UK
1997. – Britanski supersonični automobil postavio je u Nevadi novi svetski rekord postigavši brzinu od 1.142 kilometra na čas.
2001. – Visoki oficir Armije Bosne i Hercegovine, jedan od komandanata u Bosanskom ratu (1992-95) Sefer Halilović, dobrovoljno se predao Međunarodmom sudu za ratne zločine u Hagu. On je optužen da je u septembru 1993. učestvovao u masakru više od 60 civila, bosanskih Hrvata.<