9. MART

9. MART

09/03/2015 Off By

9mart1991. – U Beogradu su održane prve velike antirežimske demonstracije. Policija je grubom silom rasturila demonstrante, nakon čega je centar grada zaposela vojska s tenkovima. Poginuli su jedan demonstrant i jedan policajac. Proteste zbog brutalnosti policije nastavili su narednih dana beogradski studenti>>>


1074. – Boreći se protiv kršenja celibata, papa Grgur VII naredio je da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu ekskomunicirani.
1495. – Tokom opsade Napulja, u vojsci frnacuskog kralja Šarla III (Charles) pojavila se epidemija sifilisa koja se brzo proširila na ostale evropske zemlje. Smatra se da su, dotad nepoznatu bolest, doneli Kolumbovi moreplovci s Novog kontinenta.
1661. – Umro je kardinal Žil Mazaren (Jules Mazarin), francuski političar italijanskog porekla. Posle smrti kardinala Rišeljea (Richelieu) 1642. postao je ministar za vreme regentstva kraljice Ane i kao jedan od najveštijih diplomata svoga doba, učvrstio temelje na kojima je Luj DžIV gradio hegemonističku politiku Francuske prema Evropi.
1796. – Napoleon Bonaparte oženio je Žozefinu d Boarne (Josephine de Beauharnais), udovicu bivšeg francuskog oficira koji je giljotiniran za vreme Francuske revolucije.
1814. – Rođen je ukrajinski pisac i slikar Taras Ševčenko, najveći ukrajinski pesnik 19. veka, romantičar i revolucionar. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom razvio je književni ukrajinski jezik i otvorio puteve novoj ukrajinskoj poeziji (zbirka pesama “Kobzar”, poema “Hajdamaki”).
1831. – Kralj Luj Filip (Louis Philippe) je osnovao Francusku Legiju stranaca sa sedištem u Alžiru.
1862. – Tokom Američkog građanskog rata dogodio se prvi sukob oklopnih brodova između “Monitora”, broda armije Unije i broda Konfederalne vojske “Merimak”. U četvoročasovnoj bici nijedan brod nije oštećen.
1888. – Umro je Vilhelm I (Wilhelm), pruski kralj od 1861, koji je uz pomoć moćnog kancelara Ota fon Bizmarka (Otto von Bismark) 1871. ujedinio 25 nemačkih država u Nemačko Carstvo i proglasio se carem.
1890. – Rođen je ruski državnik Vjačeslav Mihajlovič Molotov šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956, glavni pregovarač s nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog pakta o nenapadanju u avgustu 1939. Nakon 30 godina koje je proveo u najvišem partijskom i državnom vrhu u vreme Staljinove diktature, isključen je iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih funkcija u junu 1957.
1924. – Italija je anektirala Rijeku, koja je od potpisivanja jugoslovensko-italijanskog ugovora u Rapalu u novembru 1920. imala status nezavisnog grada.
1942. – Japanske invazione snage su u Drugom svetskom ratu okončale zauzimanje indonežanskog ostrva Java, tada pod holandskom kolonijalnom vlašću.
1943. – Rođen je američki velemajstor Robert Bobi Fišer (Bobby Fisher), prvi Amerikanac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u šahu. Šampionsku titulu stekao je pobedivši 1972. u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog, a izgubio je bez meča 1975, kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka sveta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov.
1989. – Vlasti u Varšavi su zvanično optužile sovjetske službe bezbednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proleće 1940.
1991. – U Beogradu su održane prve velike antirežimske demonstracije. Policija je grubom silom rasturila demonstrante, nakon čega je centar grada zaposela vojska s tenkovima. Poginuli su jedan demonstrant i jedan policajac. Proteste zbog brutalnosti policije nastavili su narednih dana beogradski studenti.
1992. – Umro je bivši premijer Izraela Menahem Begin (Menachem). Lider ilegalne cionističke grupe “Irgun Cevai Leumi” četrdesetih, a nakon osnivanja Izraela 1948. šef desničarske partije “Likud”, potpisao je 1997. u Kemp Dejvidu mirovni ugovor s egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom, za šta je s egipatskim predsednikom podelio Nobelovu nagradu za mir 1978.
1994. – Teroristi Irske republikanske armije su izveli prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom “Hitrou”.
1999. – Iranski predsednik Mohamad Hatami (Mohammad Khatami) doputovao je u Italiju, što je bila prva poseta šefa iranske države jednoj zapadnoj zemlji od islamske revolucije 1979. Tokom trodnevne posete Hatami se susreo i sa poglavarom Rimokatoličke crkve Jovanom Pavlom II u Vatikanu, kao najviši iranski verski lider koji je posetio papu.
2001. – U napadima albanskih ekstremista na selo Lučane na jugu Srbije poginuo je jedan pripadnik srpskih snaga bezbednosti, a dvojica su ranjena.
2002. – Ponovo je otvoren tunel Mon Blan u Alpima, nakon velikog požara u njemu 1999. kada je poginulo 39 osoba.
2002. – U samoubilačkoj eksploziji u prepunom kafiću Moment u Jerusalimu, u blizini rezidencije izraelskog premijera Ariela Šarona, poginulo je 13 a povređeno više od 50 osoba.
2003. – U Havani, glavnom gradu Kube, Evropska unija otvorila
2003. – Tajlandska policija je saopštila da je u tromesečnoj akciji, koja je sprovedena širom zemlje u potrazi za proizvođačima i dilerima sintetičke droge (metafetaminima) ubijeno više od 2.200 ljudi.<


NA DANAŠNJI DAN

8. MART

klara

1910. – U Kopenhagenu je održana Druga konferencija žena socijalista, na inicijativu nemačke revolucionarke Klare Cetkin (Clara Zetkin). Na ovoj konferenciji je ustanovljen praznik Dan žena u znak sećanja na demonstracije američkih žena u Čikagu 8. marta 1909. Prva proslava Dana žena u Srbiji održana je 1914. >>> 1500. – Portugalski moreplovac Pedro Alvarez Kabral (Cabral) krenuo je iz Lisabona na put u Indiju. Promenivši dotad poznatu rutu, udaljio se od afričke obale u pravcu zapada, prema Južnoj Americi i

7. MART

f-TITO-SUBASIC_620x0

1945. – Nakon ostavke kraljevske vlade, Josip Broz Tito je formirao novu jugoslovensku vladu u koju su ušli i šef Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsednik, i Ivan Šubašić, kao ministar inostranih poslova.>>> 1573. – Potpisivanjem mira u Carigradu završen je rat Otomanskog carstva i Mletačke republike, u kojem su Turci (1571) preuzeli Kipar od Mletaka. 1765. – Rođen je francuski hemičar Žozef Nieps (Joseph Niepce) pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820, prvi je u svetu uspeo

6. MART

rep-grobnice-mala

<<<1945. – U Njujorku je umrla srpska slikarka Milena Pavlović-Barili, jedan od najznačajnijih predstavnika nadrealizma u srpskom slikarstvu. Od 1939. živela je u SAD, gde je bila ilustrator modnog časopisa “Vog” i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Rođena je u Požarevcu 1909. 1475. – Rođen je italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umetnika Renesanse. 1480. – U Toledu je potpisan sporazum kojim je Španija prizna laportugalsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema

5. MART

prokopfjev

<<< 1953. – Umro je ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. veka, koji je u svom delu uspešno asimilirao rusko muzičko nasleđe i sopstveni moderni muzički izraz. U njegovom opusu od 138 dela izdvaja se Peta simfonija i balet “Romeo i Julija”. Komponovao je i muziku za filmove Sergeja Ejzenštajna “Aleksandar Nevski” i “Ivan Grozni” 1496. – Engleski kralj Henri VII (Henry) primio je u službu italijanske pomorce Đovanija (Giovanni) i Sebastijana Kabota