1. FEBRUAR

01/02/2015 Off By

SRPSKI-<<<1901. – U Beogradu je izašao prvi broj Srpskog književnog glasnika, časopisa za književnost. Prvi urednik je bio Bogdan Popović, jedan od najpoznatijih književnih kritičara i teoretičara tog doba.


1650. – U Stokholmu, gde je boravio na poziv kraljice Kristine, umro je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart. Odbacivši svaku dogmu ili doktrinarnost učenja, Dekart je četiri osnovna pravila mišljenja izneo u čuvenom delu “Rasprava o metodi”. Smatra se začetnikom moderne filozofije racionalizma.
1748. – Ukazom carice Marije Terezije, Novi Sad je dobio status slobodnog kraljevskog grada u okviru austrijske monarhije. Taj dan proglašen je za Dan grada kada je lokalnu vlast 1996. godine u Novom Sadu osvojila opoziciona koalicija “Zajedno”.
1840. – U američkom gradu Baltimor je otvoren prvi stomatološki fakultet u svetu.
1893. – Tomas Edison je u Vest Orindžu u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svetu.
1896. – Podstaknuti pobunom u Grčkoj, stanovnici ostrva Krit počeli su ustanak protiv turske vlasti. Uz intervenciju evropskih sila, Krit je 1898. dobio autonomiju, a 1912. pripojen je Grčkoj.
1901. – U Beogradu je izašao prvi broj Srpskog književnog glasnika, časopisa za književnost. Prvi urednik je bio Bogdan Popović, jedan od najpoznatijih književnih kritičara i teoretičara tog doba.
1908. – U Lisabonu su ubijeni portugalski kralj Karlos i njegov sin, princ prestolonaslednik. Atentat su izvršile pristalice republikanaca.
1918. – Topovskim pucnjem sa admiralskog broda “Sankt Georg” označen je početak pobune oko 6.000 mornara u austrougarskoj ratnoj floti u Boki Kotorskoj. Pobuna je ugušena 3. februara, uhapšeno je 800 mornara i podoficira, a pred preki sud u Kotoru izvedeno je 40, od kojih su četvorica osuđena na smrt i potom streljani. Veliki broj oslobođen je nakon suđenja u septembru, a krivični postupak protiv ostalih prekinut je slomom Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu.
1920. – Kanadska federalna policija, ‘Mauntis’,(Royal Canadian Mounted Police – RCMP) promenila je ime, od prethodnog naziva ‘North West Mounted Police’.
1924. – Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala je SSSR, što je znatno doprinelo smanjenju diplomatske izolacije prve socijalističke zemlje u svetu.
1931. – Rođen je Boris Jeljcin, bivši predsednik Rusije.
1942. – Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling postao je u okupiranoj Norveškoj u Drugom svetskom ratu predsednik marionetske vlade.
1946. – Mađarska je proglašena republikom, s predsednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.
1946. – Norveški diplomata Trigve Li izabran je za prvog generalnog sekretara UN.
1966. – Umro je američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, jedan od najpoznatijih komičara nemog filma.
1974. – U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u brazilskom gradu Sao Paolo poginulo je više od 220 ljudi.
1979. – Iranski verski vođa ajatotah Ruholah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza posle 15 godina izgnanstva, koje je proveo uglavnom u Iraku. Time je nastupila nova faza islamske revolucije kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratska država
1990. – Da bi suzbila masovne demonstracije kosovskih Albanaca, Jugoslovenska narodna armija izvela je tenkove na ulice kosovskih gradova, a borbeni avioni nadletali su Prištinu. U sukobima demonstranata i policije poginulo je 27 demonstranata i jedan policajac, a ranjeno oko sto ljudi na obe strane.
1991. – U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Avganistana i Pakistana poginulo je više od 1.200 ljudi.
1992. – Predsednici SAD i Rusije Džordž Buš i Boris Jeljcin potpisali su u Kejmp Dejvidu deklaraciju o prestanku neprijateljstava dve zemlje, cime je formalno završen “hladni rat”.
1995. – Poplave u Holandiji su naterale oko 250.000 ljudi da napuste domove, što je bio najveći egzodus u istoriji te zemlje.
1996. – Predsednik Žak Širak objavio je da je Francuska okončala nuklearne probe “jednom zauvek”.
2000. – Zbog učestalih napada naoružanih Albanaca na policijske i druge objekte, srpske vlasti su pojačale prisustvo snaga bezbednosti i Vojske Jugoslavije na jugu Srbije u regionu opština Preševo, Bujanovac i Medveđa u kojima Albanci čine većinu stanovništva.
2002. – Na suđenju u Rijeci za ratne zločine počinjene nad Srbima 1991-92, bivši načelnik policije iz Gospića Ivan Dasović potvrdio je da je tadašnji politički vrh Hrvatske znao za ubistva Srba u Gospiću.
2003. – U nesreći Spejs šatl “Kolumbija” koji se zapalio i raspao na visini od oko 60 kilometara iznad Teksasa (SAD) poginulo je svih sedam astronauta.
2004. – U dvostrukom samoubilačkom napadu u Erbilu, na severu Iraka, na kancelarije dve glavne kurdske frakcije: Patriotske unije Kurdistana i Demokratske partije Kurdistana, poginulo je najmanje 117 osoba, među kojima i guverner Erbila Akram Mintik.
2004. – Najmanje 251 muslimanski vernik poginulo je u jurnjavi tokom godišnjeg hadžiluka u Mini, u blizini Meke, u Saudijskoj Arabiji.<


NA DANAŠNJI DAN

 

31. JANUAR

Trezor-30 jan1-Pjer

<<<1962. – Umro karikaturista Pjer Križanić, jedan od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista i jedan od osnivača Ošišanog ježa, 1935. Posle Drugog svetskog rata objavio mapu Protiv fašizma.

 

 

 

30. JANUAR

gandi

<<<1948. – U Nju Delhiju je ubijen Mahatma Gandi (Gandhi), vođa pokreta za nezavisnost Indije, pola godine posle sticanja nezavisnosti Indije. Ubio ga je Naturam Godse (Nathuram), fanatik iz sekte “Hindu Mahasabha” koja se protivila njegovoj politici pomirenja Hindusa i muslimana.

 

 

29. JANUAR

b92.net_1

<<<1934. – Rođen je srpski pisac Branko Miljković, koji se prvom zbirkom pesama “Uzalud je budim” (1957) uvrstio među značajne srpske liričare druge polovine 20. veka (“Poreklo nade”, “Vatra i ništa”, “Smrću protiv smrti” – napisao zajedno s Blažom Šćepanovićem). Izvršio je samoubistvo 1961.

 

 

 

28. JANUAR

garašanin

<<<1812. – Rođen je srpski državnik Ilija Garašanin, jedan od vođa ustavobranitelja i višegodišnji ministar unutrašnjih poslova u ustavobraniteljskim vladama. Tvorac je srpskog spoljnopolitičkog i nacionalnog programa “Načertanije” (1844), koji je bio temelj srpske spoljne politike sve do Prvog svetskog rata. Smatra se prvim velikim srpskim političarem 19. veka. 814.