28. NOVEMBAR

28/11/2014 Off By

<<<1878. – Umro je Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih slikara 19. veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme (“Na Liparu”, “Ponoć”, “Padajte braćo”, “Otadžbina”, “Seoba Srbalja” “Stanoje Glavaš”).


1520. – Portugalski moreplovac Ferdinand Magelan (Magellan, originalno Fernão de Magalhães) prošao je brodom iz Atlantika u Pacifik, kroz moreuz između južno-američkoga kopna i ostrva Ognjene zemlje, po njemu nazvan Magellianov prolaz. On je bio prvi koji je stigao do Indije ploveći na zapad.
1632. – Rođen je francuski kompozitor italijanskog porekla Žan Batist Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletom, horovima, arijama i scenskim efektima. S Molijerom je stvorio novu dramsko-muzičku vrstu – comedie ballet. Bio je glavna ličnost muzičkog života na dvoru Luja XIV i celog Pariza. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje.
1757. – Rođen je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk (William Blake), pesnik intuicije i mašte. Književnu slavu stekao je zbirkama pesama “Pesme iskustva” i “Pesme nevinosti”, a kao slikar poznat je po 21 ilustraciji za “Knjigu o Jovu” i ilustracijama Čoserovih “Kanterberijskih priča”. Njegova poezija postala je poznata i cenjena tek krajem XIX veka i znatno je uticala na brojne pesnike, posebno nadrealiste.
1820. – Rođen je nemački filozof Fridrih Engels (Friedrich Engels), jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa. Osnovne postavke materijalističkog poimanja sveta izložio je u delu “Anti-Diring”, a u saradnji s Marksom napisao je “Nemačku ideologiju” i “Manifest komunističke partije”.
1821. – Centralno-američka država Panama proglasila je nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.
1821. – Panama je proglasila nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.
1829. – Rođen je ruski klavirski virtuoz i kompozitor Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu. Pripadao je tzv. kosmopolitskom pravcu, nasuprot “Velikoj petorici”. Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pesme.
1830. – U Beogradu na Tašmajdanu u prisustvu kneza Miloša i beogradskog paše svečano je pročitan hatišerif turskog sultana Mahmuda II o autonomiji Srbije. Turci su nakon toga prodali svoja imanja Srbima i napustili Beograd.
1858. – Na zahtev opozicionih vođa obrenovićevaca i liberala u kneževini Srbiji je sazvana skupština, prva u parlamentarnoj istoriji Srbije koja je sazvana na osnovu posebno usvojenog zakona. Ranije skupštine zasnivale su se na običajnom pravu. Svetoandrejska skupština čije je zasedanje počelo 30. decembra izvršila je smenu dinastija u Srbiji – zbačen je Aleksandar Karađorđević, a na srpski presto je vraćen Miloš Obrenović.
1878. – Umro je Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih slikara 19. veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme (“Na Liparu”, “Ponoć”, “Padajte braćo”, “Otadžbina”, “Seoba Srbalja” “Stanoje Glavaš”).
1905. – U Dablinu je irski nacionalista Artur Grifit (Arthur Griffith) osnovao partiju Šin Fejn (Sinn Féin), čiji je glavni zadatak bila borba za osamostaljenje Irske od Velike Britanije.
1907. – Rođen je Alberto Moravija, jedan od najistaknutijih i najplodnijih italijanskih književnika 20. veka. Autor “Ćoćare”, “Rimljanke”, “Rimskih priča”, slavu je stekao već prvim romanom “Ravnodušni ljudi” (1929).
1912. – Nakon 400 godina turske vladavine Albanija je proglasila nezavisnost, koja je priznata na konferenciji ambasadora velikih sila u Londonu 20. decembra i Londonskim ugovorom o miru 30. maja 1913. U mestu Valona formirana je prva privremena vlada.
1919. – Nensi Estor je kao prva žena izabrana u britanski parlament.
1920. – U Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca (SHS) su održani prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najveći broj glasova su dobili demokrate (92 mesta u Skupštini) i radikali (91) od ukupno 419 mandata, a iznenadili su komunisti sa 50 poslaničkih mesta. Žene, pripadnici vojske i pripadnici nacionalnih manjina, nisu mogli da glasaju.
1942. – U Bostonu, SAD, je izbio požar u noćnom klubu “Coconut Grove” u kojem je poginula 491 osoba.
1943. – Drugi svetski rat: U Teheranu (Iran) je održan sastanak lidera savezničkih vojnih sila, na kojem su učestvovali sovjetski vođa Josif Staljin, predsjednik SAD Franklin D. Ruzvelt (Roosevelt) i britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill). Oni su razmatrali otvaranje drugog fronta protiv Nemačke u Evropi, operacije na istočnom frontu, kao i posleratno uređenje Evrope i pitanje Jugoslavije. Dogovoreno je da se Jugoslavija obnovi “u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti, s tim što će pitanje njenih zapadnih granica biti rešeno poslije rata”.
1945. – Umro je američki teniser i političar Dvajt Dejvis, koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija “Dejvis kup”. Bio je i američki ministar rata od 1925. do 1929. i generalni guverner SAD na Filipinima od 1929. do 1932.
1950. – U Beogradu je osnovan Muzej pozorišne umetnosti Srbije.
1954. – Američki književnik Ernest Heminvej (Hemingway) je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Proslavio se svojim romanima i kratkim pričama: ‘Zbogom oružje’, ‘Za kim zvono zvoni’, ‘Snegovi Kilimandžara,’ ‘Starac i more’.
1971. – Pripadnici palestinske terorističke organizacije “Crni septembar” ubili su jordanskog premijera Vasfi Tela u Kairu, gde je doputovao radi učešća na Arapskoj konferenciji.
1975. – Fretilin (Revolucionarni front za nezavisnost Istočnog Timora) proglasio je nezavisnost od Indonezije i osnivanje Demokratske republike Istočni Timor.
1979. – Novozelanđanski avion “DC-10” je udario u planinu Erebus na Antarktiku. Poginulo je svih 257 putnika i članova posade.
1989. – Indijski premijer Radživ Gandi je dao ostavku poslije poraza na izborima.
1994. – Norvežani su na referendumu odbili da se priključe Evropskoj uniji.
1994. – Građani Norveške su glasanjem na referendumu odbili priključenje Evropskoj uniji.
1996. – General Ratko Mladić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 25. jula 1995., formalno je smenjen s mesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na toj dužnosti bio od 12. maja 1992.
2000. – Holandski parlament je odobrio zakon kojim se dopušta eutanazija i samoubistvo uz pomoć lekara. Time je Holandija postala prva zemlja koja je legalizovala takvu praksu.
2001. – Stotine zarobljenih boraca al Kaide umrlo je u Avganistanu nakon što je Severna alijansa na kraju krvave pobune, preuzela kontrolu nad tvrđavom blizu Mazara-i-Šarifa.
2002. – Jubilarni 200-milioniti turista je posetio Ajfelovu kulu u Parizu.<


NA DANAŠNI DAN

.

27. NOVEMBAR

nobel

<<<1895. – U Švedsko-norveškom klubu u Parizu, pronalazač ekspoloziva, Alfred Nobel, je potpisao svoj testament kojim je ostavio svoju imovinu i značajna novčana sredstva, u cilju osnivanja fonda za dodelu godišnje nagrade za naučna otkrića, koja se po njemu zove Nobelova nagrada

 

 

 

26. NOVEMBAR

a80

<<1948. – Rođen je u Zagrebu Krešimir Ćosić, legenda jugoslovenske košarke. Igrao je u Zadru i u Brigham Young Univerzitetu, u američkoj koledž ligi (1971.-1973.). Odbio je ponude za profesionalnu ligu i vratio se u Jugoslaviju. Kao član i kapiten jugoslovenske košarkaške reprezentacije, učestvovao je na 4 Olimpjade, 1968., 1972., 1976., i 1980. kada je osvojena i zlatnja medalja. Takođe sa Krešom su osvojene i dve zlatne medalje na svetskim prvenstvima, 1970. and 1978. Kao trener reprezentacije Jugoslavije, osvojio je

25. NOVEMBAR

davorin-jenko-

<<<1914. – Umro je srpski i slovenački kompozitor Davorin Jenko, autor slovenačke himne “Naprej, zastava slave” i srpske “Bože pravde”. Bio je član Srpske kraljevske akademije, horovođa i kapelnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Komponovao je muziku za oko 90 “komada s pevanjem” i autor je prve srpske operete “Vračara” 1560.

 

 

24. NOVEMBAR

zmaj2411

<<<1883. – Rođen je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, jedna od najmarkantnijih ličnosti srpskog društva u drugoj polovini 19. veka. Borac za nacionalno i političko oslobođenje, član Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (1890-98), urednik nekoliko časopisa, napoznatiji je kao dečiji pesnik i autor elegičnih ličnih ispovesti (“Đulići”, “Đulići uveoci”).